Međunarodni monetarni fond (MMF) u programu pomoći Grčkoj sudjelovat će s manje novca nego je prije odobravao toj i drugim zemljama. Tu, doduše još neslužbenu informaciju svjetski su mediji objavili jučer dok se čekao početak sastanaka čelnika eurozone koji su trebali presuditi hoće li vlada u Ateni i dalje moći računati na europski novac koji bi je trebao spasiti od bankrota. Iako rezultat sastanka nije bio poznat do zaključenja broja, očekivalo se da će ministri financija ipak reći “da” nastavku drugog programa pomoći vrijednog 130 milijardi eura. Ako su istinite najave da MMF zavrće slavinu, prema Ateni bi iz te institucije trebalo krenuti svega 13 milijardi eura, što je gotovo upola manje od prethodnog zajma Grčkoj u sklopu kojeg je od Monetarnog fonda bila dobila 30 milijardi eura te još čeka isplatu preostalih 10 milijardi. Neslužbene informacije govore da će MMF u financiranju Grka ovoga puta biti znatno štedljiviji zbog pritiska zemalja članica koje smatraju da je Fond postao pretjerano izložen dužničkim problemima eurozone te strahuju da bi posljedice mogle biti preopasne.

Omjer u korist Atene
Kada se spominje iznos od 13 milijardi eura za Grke, riječ “samo” treba uzeti s rezervom. Naime, prema podacima Wall Street Journala (WSJ), novac koji je MMF dosad dao toj zemlji uvelike premašuje iznose s kojima Grci sudjeluju u budžetu Fonda. Ti podaci, piše WSJ, pokazuju da je svojim prijašnjim zajmom Grčkoj kvota te zemlje u Fondu premašena čak 24 puta. Pritom je važno “zaračunati” i pomoć ostalim problematičnim državama poput Portugala i Irske, kojima je MMF dao 26, odnosno 22,5 milijardi eura kako bi svoje financije dovele u red. Sumnje je dodatno potpirila i procjena samog MMF-a, koji je objavio prognozu da će grčki dug u 2020. dosegnuti čak 129 posto bruto domaćeg proizvoda iako je drugi paket europske pomoći Grcima kreiran kako bi se dug do te godine snizio sa 160 na 120 posto BDP-a. Mnogi sumnjaju da će dodatne mjere štednje, na koje je pod pritiskom kreditora morala pristati vlada u Ateni, biti dovoljne da se “pokrpa” razlika između procijenjenih 129 i željenih 120 posto duga u BDP-u.

‘Sve je spremno’
A što se tiče sastanka ministara financija eurozone i konačne odluke o pomoći Grčkoj, izjava je na dan njihova okupljanja bilo vrlo malo. Francuski ministar financija Francois Baroin izjavio je da su “posloženi svi elementi sporazuma”, dok je njegov grčki kolega Evangelos Venizelos optimistično izjavio: “Očekujemo da danas dođe kraj dugotrajnom razdoblju nesigurnosti koje nije u interesu ni Grčke ni eurozone kao cjeline.”