Mario Mudrinić, direktor tvrtke Gress za čišćenje objekata, kaže da iza sebe ima čistački staž, puno duži od ovih sedam godina koliko tvrtka postoji, jer se čišćenjem počeo baviti još u osnovnoj školi. Te 2005. godine uz njega i suprugu Željku Mudrinić, koja je ujedno i vlasnica tvrtke, u Gressu je bila samo još jedna osoba. Danas je u toj tvrtki diljem Hrvatske zaposlen 101 radnik. “Išli smo od ugovora do ugovora, od posla do posla, čekali smo svoju priliku za nešto veće”, kaže Mudrinić. “Nešto veće” upravo su Sparovi i OBI-jevi prodajni centri u Hrvatskoj koje Gress svakodnevno čisti. Mudrinić napominje kako su svoju priliku prepoznali upravo u dolasku velikih stranih trgovačkih centara na ove prostore. Kao i ostali, pa tako i oni, kvalitetom su se pokušali izboriti za nove kvadrate. Problem se javljao onda kada su dolaskom stranih tržišnih centara dolazile i strane tvrtke za čišćenje koje su ovi centri “vukli” za sobom iz zemalja koje dolaze. Potpisivani su, objašnjava Mudrinić, u Sloveniji ugovori za Hrvatsku ili u Austriji odgovori za Hrvatsku. Unatoč tome posla je, kako i njihovi pozitivni rezultati poslovanja pokazuju, svih ovih godina bilo. Bilo ga je i toliko da su, Mudrinić spominje, često odbijali poslove jer su igrali na sigurno. “Radimo samo s onima kojima možemo naplatiti”, kaže.
Rad u tri smjene
U popodnevnim satima kada Interspar zatvori blagajne u prodajnim centrima, na scenu nastupaju čistači Gressa. Na sedam mjesta u Zagrebu te u Sisku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Osijeku, Splitu i Zadru, vade mašine i kreću u akciju. “Radimo u tri smjene”, kaže Mario Mudrinić, direktor tvrtke Gress. Napominje kako je kvaliteta čišćenja jedan od najvažnijih faktora u ovom poslu. Potvrdu svoje kvalitete, spominje, dobili su u anketi portala supermarketi.info, koji je prošle godine tijekom 12 tjedana provodio anketu u čistoći supermarketa. Na anketno pitanje odgovarali su čitatelji, njih 430. Nakon zbroja svih odgovora koji su skupljeni, prvo mjesto po čistoći centra zauzeo je upravo Interspar kao najčišći, a na začelju je Getro. “Nije se provodila anketa koja firma najbolje radi, nego koji je centar najčišći, a nama je to potvrda da dobro radimo jer znamo tko stoji iza čišćenja Interspara”, napominje Mudrinić. Gress je s četiri zaposlenika i 90.000 eura prihoda iz 2006. narastao na 73 zaposlenika i 1,1 milijun eura u 2010. godini. Najviše su rasli od 2008. do 2009. Pitamo ga, znači li to da je njih gospodarska kriza zaobišla jer se čistiti, bez obzira na sve, ipak mora. “Pogodila je kriza one koji su radili velike investicije i očekivali da će svaki ugovor trajati vječno tako da ima dosta firmi koje su krahirale u razdoblju godinu-dvije unatrag”, govori Mudrinić. Objašnjava kako su mnoge tvrtke u njihovoj struci podizale kredite za opremu pa sad moraju otplaćivati uzeto. U takvim situacijama, kaže, ljudi prihvaćaju poslove koji nisu nikako isplativi, no moraju nečime zatvoriti tekuće dugove. S druge je strane Gress imao tu sreću da su i u 2011. godini poslovali s daljnjim rastom, no kako su se cijene ugovora spuštale, morali su i sami ići u neke restrikcije. Iako je broj zaposlenih narastao za 30 ljudi, usporedno su u nekim gradovima morali smanjiti broj radnika.
Prate potrebe klijenata
Danas su radnici raspoređeni, od Slavonskog Broda, Osijeka, Koprivnice, preko Zagreba, Siska, Splita do Zadra. U Istru, spominje Mudrinić, još nisu ušli, no i to spada pod planove za budućnost, ali sve ovisi o otvaranju novih kvadrata u tom dijelu Hrvatske. U svim spomenutim gradovima Gress ima sklopljene ugovore s trgovačkim lancima. Iako obavljaju čišćenja i u manjim tvrtkama, hotelima, restoranima, vrtićima i mjestima kao što je Muzej grada Zagreba, pretežno su usredotočeni na trgovačke centre. Nakon što se sklopi određeni ugovor, a Mudrinić kaže, svaki od njih je specifičan jer nema jedne formule za sve nego se prilagođavaju potrebama klijenta, onda Gress preuzima potpunu kontrolu nad čišćenjem tog prostora. To znači da posjeduju svoju opremu, sredstva za čišćenje te isporučuju papire, sapune, mirise i ostala potrebna sredstva za održavanje higijene. Koja je njihova formula uspjeha u odnosu na druge? Mudrinić spominje da je to maksimalno balansiranje između cijena usluga i kvalitete. “Radnici kao i oprema kojom čistite moraju zadovoljavati sve uvjete. Ako tu između cijene i kvalitete nađete svoju računicu, onda je to formula uspjeha”, govori. Napominje kako je dosta putovao svijetom, obilazio sajmove u gradovima poput Verone i Amsterdama gdje je pratio svjetske trendove u ovoj struci te ih pokušavao primijeniti u svojoj tvrtki. Što se konkurencije na domaćem tržištu tiče, Mudrinić kaže kako se svako malo pojavljuju nove tvrtke. “Svakog 31. prosinca kada se zatvore natječaji po centrima pojave se nove tvrtke za koje se prije nije znalo. Pojave se u centrima nove radne uniforme koje niste do sada vidjeli. No već se na kraju godine vidi koliko ih je zapravo opstalo”, napominje Mudrinić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koja firma.Koja tehnologija. Buducnost Hrvatske je jasna. onacno imamo viziju razvoja
POSLOVNA novina koja ne zna razliku izmedju 1.1 milijarde kuna (8.3 milijarde kuna) i 1.1 milijuna eura i kuna je SMECE OD NOVINE. Vi ste ko VJESNIK. A najbolja vam je ona AUTORIZACIJA komentara. Tu cenzuru ste nasljedili iz socijalizma valjda? Zalijepio vam se misaoni sklop u 90-im?
nisi se ni ti bas proslavio sa svojim komentarom…
još jedan od Mudrinića
POSLOVNA novina koja ne zna razliku izmedju 1.1 milijarde kuna (8.3 milijarde kuna) i 1.1 milijuna eura i kuna je SMECE OD NOVINE. Vi ste ko VJESNIK. A najbolja vam je ona AUTORIZACIJA komentara. Tu cenzuru ste nasljedili iz socijalizma valjda? Zalijepio vam se misaoni sklop u 90-im?
Uključite se u raspravu