Kasno u noći na ponedjeljak u parlamentu u Ateni većina zastupnika (199:74) prihvatila je novi paket bolnih reformi koji bi toj zemlji trebao uštedjeti 3,3 milijarde eura, ali i uvjeriti europske čelnike da Grčkoj još ne treba pripisati tragičan kraj te da najproblematičniju državu eurozone vrijedi spasiti od bankrota.

Dok su parlamentarci glasovali, Atena se doimala poput buktinje. Narod bijesan zbog najavljenog rezanja plaći i mirovina, čime bi se trebalo u proračun namaknuti 300 milijuna eura, prosvjedovao je, razbijao, pljačkao i palio… Grci su žestokim prosvjedima odgovorili na 150.000 otkaza koje će vlada iskoristiti kao argument za uvjeravanje europskih političara da su Grci doista spremni na žrtvu. Da europske čelnike neće biti lako “namoliti” da pristanu na nove mjere pomoći Grčkoj dokazuje i izjava njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea koji je na dan kada je parlament trebao izglasati rezove poručio: “Grčka obećanja više nisu dovoljno dobra. Toliko su ‘zavjeta’ prekršili… ” Prihvate li stav prvog čovjeka njemačkih financija i njegove kolege u eurozoni, Grčka bi na kraju ipak mogla ostati bez europske pomoći. Naime, nakon što su upravo izglasani plan štednje 9. veljače proglasili nedostatnim, ministri financija eurozone sazvali su izvanredan sastanak za 15. veljače i tada će ponovno tražiti da im grčki čelnici zajamče provođenje bolnih rezova. Ne daju li ministri i ovog puta “zeleno svjetlo”, pitanje je hoće li u Atenu početi stizati novac iz 130 mlrd. eura vrijednog paketa pomoći. Još treba vidjeti i kako će izgledati sporazum s privatnim kreditorima čiji je otpis grčkoga duga presudan da bi Grci zadržali glavu iznad površine vode. “U ovom se trenutku pitam je li u Grčkoj dosad već učinjeno toliko štete da se ovaj ‘brak’ više ne može spasiti”, izjavio je za Bloomberg glavni UniCreditov ekonomist Erik Nielsen aludirajući na neizbježan scenarij koji ide ruku pod ruku s grčkim bankrotom, a to je izlazak te zemlje iz eurozone. Na to je sigurno mislio i grčki ministar financija Evangelos Venizelos, koji je uoči izglasavanja strogih mjera na kojima inzistira Europa, parlamentarcima poručio: “Moramo izabrati loše kako bismo izbjegli najgore”. Premijer Lucas Papademos je Grke tješio riječima kako je socijalni trošak novih mjera sitan naspram ekonomskoj i društvenoj katastrofi koja će pogoditi Grčku ako mjere ne budu usvojene. Pogledaju li se jučerašnje snimke Atene, jasno je da mu narod ni na trenutak nije povjerovao.

Zapaljene banke

Prosvjedi se šire izvan Atene
Nakon nedjeljnih prosvjeda u Grčkoj tamošnja policija je izvijestila o 150 opljačkanih trgovina i pedesetak zapaljenih zgrada. Među njima su se našla i sjedišta nekih banaka, no vatrogasci su ipak uspjeli obuzdati požare. Prosvjednici su se grafitima okomili i na zgradu središnje banke. Ozlijeđeno je više od stotinu osoba, među kojima većina policajaca. Više od 130 prosvjednika je pritvoreno. Prosvjedi su se iz Atene proširili i na Solun, KretU i Krf, ali i na manje gradove diljem središnje Grčke.

Njemačka stišće

Schäuble: Grčka je postala rupa bez dna
Njemački ministar financija W. Schäuble obrušio se na Grke poručivši da je vrijeme da s praznih obećanja napokon prijeđu na djela. “Grčka je postala rupa bez dna, a to ne možemo prihvatiti”, rekao je dodavši da je na Grčkoj da se opredijeli hoće li ostati u eurozoni.

‘Potporu treba zaslužiti’
Schäuble je dodao i da ankete pokazuju kako je njemački narod još voljan pomoći Grcima, ali je upozorio da potporu ne treba olako shvatiti: “Većina Nijemaca podupire pomoć, ali upravo zato Grčka mora ‘zatvoriti svoje rupe’ kako bismo potom nešto mogli učiniti. Rado pomažemo, no drugi to ne smiju shvatiti kao signal da ne moraju i sami naporno raditi. Svaka država odgovorna je za sebe.”