Pozivajući se na izjave neimenovanih europskih dužnosnika, svjetski mediji jučer su prenijeli da Grčkoj treba dodatnih 15 milijardi eura, i to povrh 130 milijardi iz drugog paketa pomoći, koji najproblematičnija država eurozone još nije ni osigurala.

Golem manjak s kojim se suočavaju Grci mogao bi, pišu mediji, biti nadoknađen samo uz dodatnu pomoć eurozone ili tako da središnje banke monetarne unije i bankarske kuće u državnom vlasništvu pristanu na gubitke po grčkim obveznicama koje imaju. To ponovno otvara pitanje otpisa duga koje bi trebali pretrpjeti javni vjerovnici, na što je nedavno upozorila i glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde. Ona je poručila da će se javni vjerovnici morati suočiti s gubicima ako u pregovorima Atene s privatnim kreditorima ne dođe do zadovoljavajućeg rezultata. Time je zapravo ponajviše apelirala na Europsku središnju banku (ECB) da prihvati moguće gubitke na više od 40 milijardi eura grčkih obveznica koje posjeduje. No dosad se ECB tome oštro protivio. Kada je riječ o otpisima privatnih kreditora koji su mjesecima pregovarali s grčkim vlastima, poručeno je da finalizacije neće biti sve dok se Atena ne obveže na žestoke rezove i bolne reforme. A upravo su oni tema pregovora koje je grčki premijer Lucas Papademos jučer trebao započeti s članovima koalicijske vlade kako bi dobio “zeleno svjetlo” za rezove bez kojih Grci neće doći do novih tranši pomoći pa će se opasno približiti bankrotu jer idućeg mjeseca dospijeva 14,5 milijardi eura duga.

Stroga kontrola

Grci bijesni na Nijemce
Uza sve probleme s kojima se Grčka i njezini stanovnici suočavaju, vjerojatno najviše bijesa izazvao je kontroverzni prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel da se Atena u potpunosti odrekne kontrole nad državnim proračunom i prepusti je “stručnijim i odgovornijim” institucijama EU. Šokirana grčka vlada to je odbila, a bijesni stanovnici komentirali su kako ih “Nijemci žele kolonizirati” i uvesti bankarsku diktaturu.