I ovoga su tjedna top-tema u Europi pregovori Grčke i njezinih privatnih kreditora o visini otpisa duga, što je temelj drugog, 130 milijardi eura vrijednog paketa pomoći toj zemlji. Kasno u nedjelju objavljena je informacija da su privatni kreditori za pregovaračkim stolom “došli do krajnjih granica” kada su u pitanju gubici na koje su spremni pristati, a time je de facto konačna odluka o sporazumu prepuštena ministrima financija eurozone, čiji je sastanak bio najavljen za ponedjeljak, ali do zaključenja broja nisu bili objavljeni detalji toga susreta.

Ministri su, naime, trebali odlučiti jesu li spremni prihvatiti restrukturiranje grčkoga duga prema modelu koji su postavili kreditori. Doduše, ne zna se konkretno koje omjere privatni sektor na kraju predlaže. Svjetski mediji objavljuju informacije pozivajući se na neimenovane izvore tako da prava slika nije posve jasna. Navodi se, među ostalim, da su privatni kreditori u atenskim pregovorima navodno pristali na gubitak od 65 posto. Neriješeno je navodno ostalo pitanje zamjene starih obveznica za nove. Koplja se i dalje dijelom lome na temi kupona, odnosno kamatne stope. Neslužbene informacije govore da bi se dogovor vjerojatno ticao tridesetogodišnjih obveznica uz kupon koji bi se u prosjeku kretao oko četiri posto. Sada je presudno hoće li na takve uvjete pristati ministri financija eurozone. Ne učine li to, neizbježan je povratak za pregovarački stol, što je zapravo i te kako otegotna okolnost zato što Grčkoj u ožujku dospijeva 14,4 milijarde eura duga pa vrijeme prije mogućeg bankrota te države neumoljivo curi. “Postigli smo znatan napredak u Ateni proteklih dana. I dalje ostajem poprilično uvjeren da ćemo postići dogovor kojim će se izbjeći bankrot, ali priznajem da smo dosegnuli granice dobrovoljnog sporazuma i jasno je da smo na svojevrsnom raskrižju”, poručio je u nedjelju Charles Dallara, čelnik Instituta međunarodnih financija, koji zastupa interese privatnih vjerovnika u pregovorima o otpisu grčkoga duga.