Prvi intervju koji je Mario Draghi dao otkad je preuzeo vodstvo Europske središnje banke (ECB) “potopio” je nade mnogih koji su vjerovali da će se ECB intenzivnije uključiti u borbu s dužničkom krizom u Europi. Novi guverner središnje banke u razgovoru za Financial Times jasno je dao do znanja da ne misli popustiti pritiscima onih europskih čelnika, financijaša i analitičara koji već dugo tvrde da samo snažnija mobilizacija ECB-a kroz pojačanu kupnju obveznica može zauzdati širenje krize i umiriti paniku na financijskim tržištima. “Najvažnije je povratiti povjerenje investitora, ali i stanovnika našega kontinenta. Ali to nećemo moći učiniti ako uništimo kredibilitet Europske središnje banke”, glasio je guvernerov odgovor na pitanje je li spreman odobriti plan masovnije kupnje obveznica, sličan onima koje je pokrenuo američki Fed ili Bank of England.
Pomoć bankama
“Svi moraju prihvatiti činjenicu da Europska središnja banka funkcionira i uvijek će funkcionirati u skladu sa svojim ovlastima i zakonodavnim okvirom”, zaključio je Draghi. Pojasnio je da se ECB, umjesto da snažnije intervenira na tržištu obveznica, svojim najnovijim mjerama prije svega usmjerio na olakšavanje situacije u bankarskom sektoru. Podsjetio je da će ECB europskim bankama omogućiti neograničeno trogodišnje kreditiranje. “Na bankarskim institucijama je da procijene i odluče kako će upravljati tim novcem i kamo će ga usmjeriti. Jedna od opcija je da se upuste u kupnju državnih obveznica, a druga da daju zajmove realnoj ekonomiji, i to osobito malim i srednjim tvrtkama, što bi dovelo do snažnijeg rasta”, savjetovao je Draghi. Prvi čovjek Europske središnje banke osvrnuo se i na potencijalnu opasnost eurozone u slučaju da se neka članica odluči napustiti monetarnu uniju. “Bojim se da napuštanje eurozone nijednoj zemlji ne bi pomoglo. Izlazak iz unije devalviralo bi nacionalnu valutu i znatno povisilo inflaciju. Na kraju bi ta država morala provesti iste reforme koje od nje zahtijeva članstvo u eurozoni, ali ako bi bila izvan Unije, stavila bi se u bitno lošiji položaj”, pojasnio je.
Obrnuti redoslijed
U intervjuu Financial Timesu Mario Draghi govorio je o nužnoj dokapitalizaciji europskih banaka koja bi im trebala omogućiti da se odupru potencijalnim jačim udarima krize te kako bi dosegnule nova regulatorska pravila o minimalno 9 posto stope adekvatnosti kapitala.
EFSF u siječnju?
Na novinarsko pitanje očekuje li u idućih šest mjeseci nove runde dokapitalizacija, a možda i nacionalizacije pojedinih europskih banaka, Mario Draghi je odgovorio: “Mislim da su se stvari trebale odvijati drukčijim redoslijedom. Idealno bi bilo da je Europski fond za financijsku stabilnost bio prva stvar na popisu za realizaciju. Time bi se postigao pozitivan efekt na dugove država, a samim tim i na njihov utjecaj na kapital banaka koje u svojim portfeljima imaju velik udio dužničkih obveznica.Zato mislim da bi bilo bolje da se u dokapitalizaciju banaka išlo nakon što se stabilizacijski fond pokrene i testira.” Guverner Europske središnje banke pritom je najavio kako očekuje da će EFSF za svoje agencijske funkcije biti osposobljen u siječnju 2012. Godine.
Četiri odgovora na krizu
‘Ništa bez gospodarskog rasta’
Izjavivši da je 2011. donijela veliku promjenu jer se imovina, koju se prije smatralo apsolutno sigurnom, sada doživljava kao rizična, Draghi je predložio četiri odgovora na pitanje kako vratiti povjerenje. Prvi, kaže, počiva na nacionalnim ekonomskim politikama jer je kriza krenula zbog problematičnih budžeta. Drugi je fiskalna disciplina u eurozoni, a treći osiguravanje “financijskog štita”. I na kraju Draghi izdvaja izostajanje rasta i kaže da države moraju provesti reforme kako bi rast se pokrenuo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu