Na osmogodišnji mandat Jeana-Claudea Tricheta na čelu Europske središnje banke osvrnuo se i glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb. Svoj zaključak da Trichetu treba odati priznanje da je sjajno vodio ECB podkrijepio je analizom poteza te institucije u razdoblju dok joj je na čelu bio sad već bivši guverner.

Prije svega ističe kako je ECB uspio ostvariti temeljni cilj, očuvanje stabilnosti cijena i to unatoč velikim pritiscima na inflaciju. “Ne samo da je stabilnost očuvana, već se očekuje da bi u idućih 10-ak godina prosječna inflacija u eurozoni mogla biti oko 1,8% godišnje”, kaže Škreb. Kao drugu najvažniju Trichetovu ostavštinu ističe očuvanje neovisnost odluka ECB-a od politike. “Nije se lako oduprijeti pritiscima interesnih skupina. Političari su često smatrali da bolje od ECB-a znaju kakvu monetarnu politiku valja voditi”, podsjeća Škreb. Kao treću ključnu točku navodi činjenicu da je ECB u krizi pokazao smisao za realnost i fleksibilnost, poduzimajući i niz neortodoksnih mjera. “Prvo je 2007. donio iznenadnu odluku o dodavanju velike količine likvidnosti u bankarski sustav po fiksnoj kamatnoj stopi, a zatim je 2009. odlučeno da se kupuju pokrivene obveznice. Treća, vjerojatno najkontroverznija mjera, je Program tržišta vrijednosnica iz 2010. prema kojem ECB na sekundarnom tržištu kupuje obveznice zemalja članica da bi tržište ”normalno“ funkcioniralo. Tim mjerama ECB je značajno pridonio financijskoj stabilnosti eurozone”, zaključuje Škreb.