U očekivanju pete obljetnice poslovanja na hrvatskom tržištu, što će obilježiti ove godine 23. studenoga, njemački diskonter Lidl već se, prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, svrstao među pet najvećih hrvatskih trgovaca s tržišnim udjelom većim od pet posto.

Dobra prilagodba
Diskonter kojemu su mnogi ovdašnji i analitičari i konkurenti prognozirali kratku, odnosno neuspješnu karijeru zbog zahtjevnih hrvatskih kupaca jučer je u Osijeku otvorio 74. prodajni objekt, a do petog rođendana u funkciju će staviti i logističko distribucijski centar (LDC) u Perušiću, investiciju u čiju je izgradnju uloženo 180 milijuna kuna i koja otvara 130 radnih mjesta. U razvoj maloprodajne mreže Lidl je do sada investirao više od tri milijarde kuna, a s osječkom lokacijom broj zaposlenih je narastao na 1500 djelatnika. Lidl je u Hrvatsku (2006.) stigao s kašnjenjem u odnosu na najave. Naime, direktor Lidlove matice Klaus Gehrig ustvrdio je 2004. da će “inozemna ekspanzija 2005. biti u znaku osvajanja hrvatskog tržišta.” Ta se odgoda po nekim tumačenjima dogodila upravo radi bolje prilagodbe ovdašnjem tržištu što je navodno, u odnosu na trošak ulaska na neke druge prostore njemačkog diskontera skupo stajalo. Dolazak u Hrvatsku bio je obilježen otvaranjem 13 trgovina u istom danu te LDC-a površine 35.000 četvornih metara nadomak Jastrebarskog. Otvaranjem novog LDC-a u Perušiću, koji se prostire na 32.000 kvadrata, ta će lokacija preuzeti snabdijevanje vlastite maloprodajne mreže na prostoru Like i Dalmacije te Kvarnera i Istre. U prvoj cjelovitoj poslovnoj godini, bila je to 2007. Lidl je otvorio još 21 trgovinu, ostvario 711 milijuna kuna prihoda te navodno, blizu 300 milijuna gubitka. Naime, službeni podaci za tu godinu javno nisu dostupni, uprava Lidla nerado kontaktira s medijima, što je odraz poslovne politike vlasnika njemačke grupacije Schwarz čija je članica. Po visini prihoda Lidl je te godine zasjeo na 129. poziciju ljestvice najuspješnijih kompanija u Hrvatskoj. Iako je 2008. ekspanzija osvajanja tržišta novim prodajnim lokacijama gotovo prepolovljena, otvoreno je tek 12 novih trgovina, Lidl je s iznimnim skokom prihoda od čak 64 posto, što ga je diglo na 89. mjesto ljestvice potukao sve konkurente. I sljedeća kalendarska godina skoro je preslikala trendove, broj otvorenih trgovina pao je na 10 no, prihod je na godišnjoj razini uvećan za 41 posto, a Lidl je osvojio 42. mjesto ljestvice.

Rast i u recesiji
Recesijska 2010. mnogim trgovcima je smanjila prihod i nagomilala gubitak. Lidl je krizu osjetio kroz sporiji rast prihoda. U odnosu na godinu prije rastao je 444 milijuna kuna, odnosno 26,9 posto što je bilo dovoljno za 27. poziciju ljestvice složene po visini prihoda svih poduzetnika. Gubitak je za 2010. iznosio 26 milijuna kuna dok je 2009. bila zaključena uz minus od 44 milijuna. Kaufland, sestrinska tvrtka iz grupacije Schwarz, prošle je godine primjerice od Lidla imala prihod veći oko 100 milijuna kuna no, poslovanje je zaključeno uz gubitak od 84 milijuna i zatvaranje objekta u Županji. S kakvim financijskim podacima Lidl ‘mjeri’ aktualnu godinu nemoguće je doznati, iz Uprave kratko kažu kako su zadovoljni trendovima i najavljuju da će do kraja 2011. otvoriti još nekoliko trgovina.