Mogućnost izdavanja euroobveznica opet je aktualizirana. Iako su prije mjesec dana dvije vodeće zemlje eurozone – Francuska i Njemačka – bezuvjetno odbile mogućnost da se kao “lijek” za obuzdavanje dužničke krize uvedu zajedničke obveznice svih 17 zemalja čija je valuta euro, ta će se tema ipak naći pred europskim čelnicima. Na dnevni red “progurat” će je sama Europska komisija, što je u srijedu potvrdio i šef EK Jose Manuel Barroso.

“EK će uskoro predstaviti model uvođenja zajedničkih euroobveznica”, obećao je, no ogradio se upozorivši da taj projekt neće sam po sebi biti dovoljan da se u potpunosti zaustavi kriza. Naime, priznao je da neke stavke modela uvođenja euroobveznica ne bi odmah mogle ući u primjenu jer bi njihova implementacija zahtijevala izmjenu sporazuma među članicama eurozone. “Za to treba vremena i zbog toga ovaj model nije čarobno rješenje protiv krize”, pojasnio je. No napomenuo je kako je unatoč tome riječ o vrlo važnom projektu: “Ovo je borba za radna mjesta i obitelji u svim zemljama članicama. Riječ je o borbi za ekonomsku i političku budućnost Europe. Dublja integracija jedini je način da se zaustavi negativan ciklus na tržištima.” No s njim se zasigurno neće složiti Nijemci i Francuzi, što inicijativu EK stavlja pod velik znak pitanja. Naime, izdavanje euroobveznica podrazumijevalo bi da ih članice eurozone prodaju, pri čemu bi zajednički dale jamstvo. Prikupljeni kapital podijelio bi se među državama čime bi se pokrile potrebe zaduženja svih članica. To bi trebalo smanjiti pritisak državama kao što su Grčka i Italija, ali na štetu “jačih” gospodarstava poput njemačkog i francuskog. Njemačka kancelarka više je puta odbila tu mogućnost. “Izdavanje zajedničkih obveznica dovelo bi do dužničke, a ne stabilne unije”, rekla je Angela Merkel. A upravo su ona i njezin kolega Nicolas Sarkozy u srijedu navečer opet zajednički tražili recept za obuzdavanje krize i dogovarali se kako se nositi s mogućim bankrotom Grčke.