U Hrvatskoj se provodi projekt “Strukovno obrazovanje orijentirano na tržište rada”, čiji je cilj ponuditi strukovno obrazovanje koje odgovara potrebama za kvalificiranom radnom snagom malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj te poticati mlade da odabiru perspektivna zanimanja, čime se poboljšava njihov prijelaz iz osnovnih škola u strukovno obrazovanje i poslije na tržište rada i zapošljavanje. Projekt je započeo u srpnju 2006. i produžen je do kraja 2011. jer su neka pilot-zanimanja, za koja su se počeli provoditi programi obrazovanja, pokazala potrebnima hrvatskom gospodarstvu, ali istovremeno i atraktivna mladima. Zato je bilo potrebno nastaviti projekt jer je potrebno osigurati praćenje tih zanimanja kao i dodatnu edukaciju nastavnika. Novost u pilot-zanimanjima odnosi se na spajanje nastavnih predmeta u cjeline te na primjenu inovativnih obrazovnih metoda. Također se ojačava uloga praktične nastave koja se provodi u radionicama i njihovo sudjelovanje u strukovnome obrazovanju.

Nova zanimanja
U projektu sudjeluje deset strukovnih škola iz Hrvatske koje su već počele provoditi obrazovne programe za nova zanimanja. U nekim strukovnim školama program obrazovanja zahvatio je i drugu generaciju, a neke započinju ili se pripremaju za edukaciju. Strukovne škole dijele se na tehničke i njima po trajanju srodne zdravstvene, gospodarske, trgovačke, poljoprivredne i slične škole koje traju četiri godine, te na industrijske i obrtničke škole istih struka koje traju tri godine. Strukovno obrazovanje je za većinu obrtničkih programa organizirano prema modelu prema kojem dio učenika ima ugovor o naukovanju, dok se za ostale učenike obrazovanje provodi samo u školi, a oni prema mogućnostima idu na praksu u radionice ili tvrtke. Svi ostali programi provode se u školama. Mišljenje poduzetnika je da se najbolje mogu razviti stručne kompetencije prema modelu jedan tjedan prakse u radionici i jedan tjedan nastave u školi jer to omogućuje najbolju izmjenu i kombinaciju usvajanja znanja i vještina. U prvoj fazi projekta, koja je trajala dvije godine, od 2006. do 2008., definirana su tri pilot-zanimanja – automehatroničar, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja i kuhar welllness i dijetalne prehrane. U tim zanimanja spajaju se znanja i vještine dvaju ili više odvojenih zanimanja, primjerice mehaničar i elektroničar u automehatroničar, u zanimanju instalatera su spojena nekoliko do tada odvojenih zanimanja, a kuhar dijetalne prehrane je novo zanimanje, rezultat promjena u prehrambenim navikama te potreba hotelijerskog ugostiteljskog sektora. Za svako od tih novih zanimanja procijenjeno je da će učenik nakon završetka školovanja imati veće šanse za zapošljavanje u odnosu na dotadašnja rascjepkana zanimanja. Treba napomenuti da su se ta pilot-zanimanja u Njemačkoj pokazala dobrima i potrebnima, stoga smo izbjegli metodu učenja pokušaja i pogrešaka, odnosno učimo od drugih na dobrim primjerima. U budućnosti bi svakako trebalo pronaći još takvih novih zanimanja koja su potrebna na tržištu rada i poslodavcima. Problem našega dosadašnjeg strukovnog školovanja jest prerana specijalizacija. Na taj je način učenik prerano usvojio specifična znanja, a nedostajala su mu opća koja su potrebna za daljnje učenje i prekvalifikacije. Uzimajući u obzir da radni vijek pojedinca traje više od 35 godina, lako je pretpostaviti da će u budućnosti biti puno novih zanimanja koja još danas ne poznajemo, a da će brojna današnja zanimanja biti zastarjela, nepotrebna te će nestati.

Opća znanja
Zato je važno tijekom školovanja osigurati dovoljno općih znanja na koja se mogu nadograđivati specifična. U drugoj fazi projekta, od 2009. godine, provedeno je ispitivanje sudionika u projektu. U anketiranju učenika u pilot-zanimanjima automehatroničar i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja sudjelovalo je 45 naučnika u Zadru i 19 naučnika u Novoj Gradiški. To su učenici drugih razreda pilot-škola koje su sudjelovale u projektu. Dobiveni rezultati pokazali su da su nova zanimanja automehatroničar i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja izazvala zanimanje učenika i njihovih roditelja. Pokazalo se da se nova zanimanja smatraju zanimljivima te da pružaju dobre mogućnosti zapošljavanja, ali i da predstavljaju podlogu za cjeloživotno učenje i napredovanje u karijeri. Gotovo svi anketirani učenici izrazili su želju da nastave obrazovanje. Riječ je o zajedničkom projektu koji provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Njemačko društvo za tehničku pomoć (GTZ – Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit GmbH) pod nazivom “Strukovno obrazovanje orijentirano na tržište rada u Republici Hrvatskoj”. Partnerske institucije uključene u ovaj projekt su Hrvatska obrtnička komora, Agencija za strukovno obrazovanje, Hrvatska gospodarska komora, SSSH te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Vrijeme bi trebalo pokazati prepoznaju li poslodavci ta zanimanja kao važna i potrebna te će zapošljavanje prve generacije učenika koja je završila školovanje prema tom modelu biti pravi pokazatelj.

Marijana Filipić, HUP – direktorica granskih udruga