Stručnjaci poručuju da bi kao poticaj za nov model gospodarskog rasta bilo nužno, među ostalim, za sve glavne stavke državnog proračuna izračunati multiplikatore i njihov utjecaj na ukupnu gospodarsku aktivnost, smanjiti fiskalne rizike i cijenu kapitala te provoditi dugoročne reforme
Treba ohladiti potražnju i velike projekte s dugim povratom
Država (tek) treba poraditi na hlađenju domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje iznad mogućnosti te velikih infrastrukturnih projekata s predugim povratom. Za sve glavne stavke državnog proračuna treba izračunati multiplikatore i njihov utjecaj na ukupnu gospodarsku aktivnost. Treba inzistirati na rasterećenju cijene rada, a porezni teret valja prebaciti na onaj dio domaćeg gospodarstva gdje je kapital “zarobljen”, poput sektora nekretnina. Paralelno, državnu imovinu treba staviti u funkciju, kako kroz sustav koncesija tako i kroz sustav javno-privatnog partnerstva.
Što prije provesti vladin program gospodarskog oporavka
Najkraći i najjednostavniji odgovor na pitanja kako ostvariti novi model rasta i poboljšati ulagačku klimu je da provedemo Vladin program oporavka. Razvoj možemo temeljiti na postojećim snagama: geografski položaj, cestovna infrastruktura, tradicija dobrog visokoškolskog obrazovanja, stabilan financijski sustav te prilike koje dolaze – članstvo u NATO-u i skori ulazak u EU. Da bismo iskoristili te snage i prilike, moramo mijenjati shvaćanja i navike. Preduvjet za promjenu gospodarskog modela je promjena sustava vrijednosti po kojemu je društvo do sada dominantno funkcioniralo.
Dovoljno je napraviti ono što smo obećali europskoj uniji
O novom modelu rasta i poboljšanju investicijske klime u javnosti se već puno raspravlja i nepotrebno je sada sve ponavljati – od makroekonomske stabilnosti, fiskalne konsolidacije, smanjenja troškova rada i znatno fleksibilnijeg tržišta rada, pa sve do mikroekonomskih mjera. Naglasit ću da je dovoljno napraviti ono što smo obećali Europskoj uniji i provesti dosljedno politiku zatvaranja preostalih poglavlja. Također treba pogledati što o nama pišu World Competitiveness indeks ili Doing Business Svjetske banke te po tim točkama otklanjati prepreke za investicije.
Smanjenje fiskalnog deficita povećalo bi izvore financiranja
Premda se ključ ostvarivanja bolje investicijske klime u Hrvatskoj najvećim dijelom krije u mikroekonomskim reformama, važna je i makroekonomska stabilnost. Najvažnije je smanjiti fiskalni deficit jer on smanjuje potrebu javnog sektora za financiranjem. To bi omogućilo povećanje raspoloživog financiranja privatnog sektora. Manji fiskalni deficit bi posljedično smanjio i cijenu kapitala. Ova dva efekta potaknula bi pak investicije i, u kombinaciji s nužnim mikroekonomskim reformama, povećali bismo izvoz i štednju, što su temelji za novi model rasta gospodarstva.
Preduvjet za investicije je stabilnost okruženja
Ključno za novi model je da se smanji uloga države u gospodarstvu, a za klimu – stabilnost okruženja. Što se tiče makroekonomske stabilnosti, država se mora fokusirati na uklanjanje neravnoteža u proračunu te smanjiti fiskalne rizike. Važno je da su uvjeti u kojima tvrtke posluju unaprijed poznati, a sve reforme moraju biti dugoročne. Reforma poreznog sustava mora dovesti do smanjenja opterećenja za poduzeća te poticaje za kapitalna ulaganja. Važno je da se problem korupcije u domaćem gospodarstvu efikasno može riješiti isključivo smanjenjem uloge države u gospodarstvu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pitam se na koju se to državu odnose komentari navedene gospode glede novog modela rasta i popravljanja investicijske klime.
Ako mislne na Hrvatsku, najvažnije upozorenje je već dao nitkko drugi nego Jean Claude Trichet : “S ovakvim jedniničnim troškovima rada, ovakvim budžetskim deficitom i kvazi stabilnim tečajem kune Hrvatska klizi u katastrofu”.
Posebno treba obratiti pažnju na redoslijed: na prvom su mjestu su jedinični troškovi rada, pa onda budžetski deficit pa kvazi fiksni tečaj kune.
Tko će uložiti ma i jedan cent tamao gdje su troškovi rada preskupi?
Škegrina slika dovoljno govori uz naslov,tekst nepotreban
Sve sto je receno ima smisla osim Skegre.
Uključite se u raspravu