Zlato je smatrano vrijednim još od najranijih civilizacija, vodilo je ka osvajanjima i koloniziranjima, poticalo je na potrage u udaljenim područjima te inspiriralo neka od najboljih djela svjetske poezije.

Zlato se može koristiti kao valuta, za izradu nakita, za nagrade i medalje, kao industrijska aplikacija i utočište za kapital u nesigurnim vremenima. Države su počele izdavati papirnati novac prije više stoljeća kao zamjenu za kovanice od plemenitih metala. No kada povjerenje u nacionalne valute opada brojni ljudi se okreću zlatu kako bi sačuvali svoj kapital i da bi, kako se nadaju, zaradili. Mary Ann Bartels analitičarka je Bank of America: “Ljudi koji se boje inflacije vole zlato. Ono čuva vrijednost i odgovor je za širu ulagačku bazu.” Potražnja za zlatom nedavno je dovela do najveće cijene unce zlata u povijesti. Kupci nisu samo bogati ulagači. Prošlog mjeseca policajac iz Pekinga Ding Jingshan kupio je zlato na burzi: “Mislim da je investiranje u zlatne poluge vrlo dobra stvar. Cijena zlata raste i mislim da će se povećavati i dalje.” Ding nije usamljen u vjerovanju da će cijena zlata porasti i dalje od trenutnih 1200 dolara za uncu. Još jednom analitičarka Mary Ann Bartels: “Od ranije smo procijenili da će zlato rasti na 1500 do 1600 dolara za uncu. Još uvijek vjerujemo da bi do toga moglo doći.” Strah od inflacije često povećava potražnju za zlatom. Analitičari vide rizik od kratkoročne inflacije u Sjedinjenim Državama i drugim velikim industrijski razvijenim zemljama dok se globalna ekonomija oporavlja od krize. No dugoročno, situacija izgleda tmurnije u Europi i drugdje gdje se bilježi veliki financijski nesrazmjer, a ogromni dugovi prisiljavaju vlade na bolne rezove u troškovima. Grčka dužnička kriza opteretila je euro i pojačala potražnju za zlatom, kaže Rachel Benepe iz jednog fonda koji trguje zlatom: “Postoje rizici. S problemima u euro zoni ljudi se boje valuta. Ne čudi da je zlato postalo zamjenska valuta te da više ljudi ide u tom smjeru. Zlato je sredstvo kojem se pribjegava u strahu. Kad ljudi u velikom broju kupuju zlato cijena tog plemenitog metala ide gore.” Neki analitičari procjenjuju scenarij u kojem će neodrživi dug u Sjedinjenim Državama i Europi navesti središnje banke na devalvaciju njihovih valuta. Takvi potezi mogli bi dovesti do hiperinflacije kakva je viđena u Zimbabveu proteklih godina, u većem dijelu Latinske Amerike 1970-ih i 80-ih te u Njemačkoj između dva rata. Devalvacija neke svjetske valute danas bi gotovo sigurno dovela do panične kupovine plemenitih metala što bi dodatno povećalo cijenu zlata no Rachel Benepe vidi i alternativni scenarij: “Jednom kad strah malo popusti ljudi će se odmaknuti od zlata. Ono služi kao zaštita, da se zaštiti novac u svijetlu rizika.”