Nacionalnom Centru za epilepsije u Zagrebu hitno potrebna obnova i proširenje

Autor: Marina Biluš , 27. prosinac 2009. u 22:00

Centar za epilepsije Zagreb smješten je u nekoliko desetaka godina staroj zgradi pa se sve teže nosi s velikim brojem pacijenata

Uoči obilježavanja Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije, koji će se u Hrvatskoj drugi put obilježiti 14. veljače, nacionalna ustanova koja skrbi o kompletnom liječenju osoba koje pate od ove bolesti “prisiljena” je na apel za pomoć. Centar za epilepsije Zagreb koji djeluje u sklopu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice smješten je u nekoliko desetaka godina staroj zgradi u kojoj se iz dana u dan sve teže nose s velikim bropjem pacijenata koji ondje na liječenje stižu iz cijele zemlje.

Kako je epilepsija najčešća kronična neurološka bolest od koje u Hrvatskoj boluje i do 50.000 ljudi, a svake se godine zabilježi oko 4000 novo oboljelih, većina njih po pomoć i liječenje odlaze upravo u spomenuti Centar. Usprkos derutnom i skučenom prostoru, vodstvo Centra za epilepsije tijekom godina uspjelo je u nastojanju da pacijentima ponudi najkvalitetnije moguće liječenje. Tako je tim predvođen voditeljem Centra, neurologom i epileptologom Hrvojem Hećimovićem osuvremenio dijagnostiku ove bolesti takozvanim zlatnim standardom – video/EEG monitoringom. Osim toga, pobrinuli su se i za liječenje najtežih bolesnika s takozvanom tvrdokornom epilepsijom koja se ne može liječiti lijekovima. Tako je nekoliko neurokirurga iz KB Sestre milosrdnice na Institutu za epilepsije u Bonnu prošlo usavršavanje, nakon čega se od studenog 2009. i u toj bolnici izvode operativni zahvati kod bolesnika koji pate od teških oblika epilepsije.

Uspješne operacije
“U posljednja dva mjeseca naši su liječnici operirali šest teških bolesnika koji su se svakodnevno borili s ozbiljnim simptomima i epileptičnim napadajima, a kojima terapija lijekovima nije pomagala. Nakon operacija do sada nitko od tih naših pacijenata nije više imao ni jedan poremećaj svijesti i nadamo se da su svi izliječeni”, rekao je Hrvoje Hećimović. No, stručnom timu koji skrbi za zdravlje svih oboljelih od epilepsije u Hrvatskoj veliki problem predstavlja loše stanje prostora u kojem je smješten Centar, kao i njegova skučenost jer naprosto postaje premalen za sve pacijente koji ondje dolaze. Hrvoje Hećimović stoga je odlučio iskoristiti skoro obilježavanje Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije i iskoristiti priliku za pokretanje humantirne akcije kojom bi se prikupio novac za obnovu i proširenje jedinog Centra za epilepsiju u državi. Svoju podršku ovoj inicijativi načelno je već dao i predsjednik Stjepan Mesić, no vodstvo i osoblje, a osobito pacijenti Centra sada apeliraju na potencijalne donatore da prepoznaju važnost nadolazeće humanitarne akcije i pomognu obnovi.

Neophodna pomoć
Koliko je pomoć ovom humanitarnom projektu potrebna, ali i korisna dovoljno će pojasniti neke činjenice vezane za samu bolest. Naime, čak 40 posto od godišnje 4000 novooboljelih čine osobe mlađe od 18 godina. “Ovas bolest ponajviše pogađa mladu i radno sposobnu populaciju pa je stoga jasno koliko ona zapravo štete donosi i društvu u cjelini. Iako se radi o čestoj bolesti s kojom se mnogo građana susreće, ova bolest je izrazito stigmatizirana i bolesnici su izloženi diskriminaciji kod kuće, u školama i na radnom mjestu. Centar za epilepsije stoga želi napraviti humanitarnu akciju pod geslom “Izaći iz sjene”, koji je naziv globalne kampanje protiv stigme u epilepsiji Svjetske zdravstvene organizacije. Pozivamo donatore da nam pomognu u preuređenju i proširenju Centra kako bismo mogli dalje raditi na osuvremenjavanju dijagnostike i terapije i na taj način poboljšati kvalitetu života naših bolesnika”, poručio je Hrvoje Hećimović.

Stigmatizacija

Porazni rezultati istraživanja
Istraživanje u provedeno telefonski na 1500 ispitanika i 474 lokacije u svih šest hrvatskih regija dovelo je do poraznih rezultata. Čak 41 posto ispitanih smatra da su bolesnici od epilepsije psihički bolesnici i samim tim psihijatrijski slučajevi što je apsolutna zabluda. Zabrinjava i to što 29 posto ispitanih smatra da bi osobe s epilepsijom trebale raditi lošije poslove, te da 17 posto misli da oboljeli od epilepsije ne bi smjeli imati djecu.

Komentirajte prvi

New Report

Close