Nakon preporuke Europske unije, Hrvatska dobiva Visoki upravni sud

Autor: Dragan Grdić , 27. rujan 2009. u 22:00

Radi skraćivanja predugih upravnosudskih postupaka predložena je organizacijska reforma upravnog sudovanja tako da se osnuju četiri prvostupanjska upravna suda te Visoki upravni sud RH

U sklopu postupka ulaska Hrvatske u EU bitno pitanje na području pravosuđa je i reforma upravnog sudovanja. O toj je temi u organizaciji Inženjerskog biroa u Opatiji održan seminar na kojem je naglašeno da je donošenje novog zakona o upravnim sporovima (ZUS) nužno za usklađivanje s pravnim standardima Europske unije u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Novi ZUS trebao bi pridonijeti skraćivanju upravnosudskih postupaka, smanjiti broj neriješenih predmeta te osigurati upravnosudsku pravnu zaštitu od svih upravnih postupanja. Radi ostvarivanja tog cilja predlaže se i organizacijska reforma upravnog sudovanja tako da se osnuju četiri prvostupanjska upravna suda te Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Važnost upravnog sudovanja
Predsjednik Upravnog suda Ivica Kujundžić je rekao kako Europska unija pridaje izuzetnu važnost upravnom sudovanju jer se većina europskog prava nalazi u nadležnosti upravnih sudova, a posebno značenje se daje zaštiti ljudskih prava te zaštiti javnog interesa. Predsjednik Upravnog suda objasnio je da Upravni sud rješava predmete iz tri područja. To su mirovinsko-zdravstvena, imovinska pitanja te pitanja hrvatskih branitelja. To znači da se građani, nakon što svoj zahtjev podnesu nadležnom tijelu koje ga, primjerice, odbije, te smatraju da su time oštećeni, obraćaju nama. Drugo područje odnosi se na financije, carine i poreze. Svaki građanin koji je nezadovoljan s poreznim rješenjima ili carinom koja mu je “odrezana” pravdu može potražiti na Upravnom sudu. Treći dio je imovinsko-pravni u kojem se bavimo s građevinskim i lokacijskim dozvolama te povratom imovine.

Razumni rokovi
Ivica Kujundžić rekao nam je da Europska unija nalaže da je razumni rok rješavanja sudskih sporova tri godine. Objasnio je i važnost što kraćeg roka rješavanja predmeta. “Mi imamo oko deset posto predmeta koji su stariji od tri godine, a na sudu je ukupno oko 38.000 predmeta. Godišnje primamo 15.000 predmeta, s tim da svake godine taj broj raste. No zašto je Upravni sud specifičan? Ako se, primjerice, građanska parnica ne riješi za tri godine, recimo, riječ je o ometanju posjeda, uključene stranke neće imati toliko posljedica kao stranke čiji se predmet za tri godine ne riješi kod nas. Na primjer, podnesete tužbu zbog nedobivanja građevinske ili lokacijske dozvole, a mi vam ne odgovorimo nakon tri godine. Vi ste za to vrijeme digli kredit, ušli u investicije i normalno da ne možete čekati toliko dugo. Eto, zbog tih stvari zapravo i dolazi do reformi. EU upravno pravo shvaća kao ostvarenje ljudskog prava. Nedopustivo je da vam HZZO odbije dati lijek samo zato što je skup! Zato EU od nas traži da Upravni sud organiziramo u dva stupnja”, zaključuje predsjednik Upravnog suda. Inače, na Upravnom sudu radi 30 sudaca koji godišnje rješavaju 15.000 predmeta.

Interpretacija novih zakona

Suradnja i otvorenost
Kujundžić navodi kako je u sklopu reforme potrebno posvetiti pozotrnost razvoju suradnje između Upravnog suda i upravnih tijela, s naglaskom na rješavanju predmeta i interpretaciju novih zakona i pravne doktrine, te pravila i kvalitetu dokumenata koje izdaju upravna tijela. Isto tako potrebno je poboljšati pristup odlukama Upravnog suda u ostalih upravnim tijelima te javnosti, pa će stoga dorada web stranice Upravnog suda biti isto tako jedan od važnih prioriteta.

Komentirajte prvi

New Report

Close