Iako domaće tržište kapitala posljednjih mjesec dana bilježi odlične rezultate, i dalje postoji ozbiljan problem s kojim se suočavaju veliki tržišni igrači. Obvezni mirovinski fondovi, kao najveći ulagači u vrijednosne papire u Hrvatskoj, prisiljeni su prodavati dionice iz vlastitih portfelja. Naime, zbog snažnog pada cijena dionica u prošloj i prva tri mjeseca ove godine tržišna kapitalizacija nekih kompanija pala je ispod 600 milijuna kuna. Time je aktiviran proces propisan zakonom koji govori da mirovinski fondovi moraju “poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja (…) usklade sa zakonskim odredbama”.
Tri načina
“Općenito, postoje tri načina izlaska iz ove situacije. Može se promijeniti pravilnik, mogu porasti cijene, odnosno tržišne kapitalizacije tih dionica, i treća je naša prodaja tih dionica. U ovom trenutku smo u stanju nepotrebne neizvjesnosti o tome kako će se iz ove situacije izaći”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave AZ obveznoga mirovinskog fonda Dinko Novoselec. On ističe kako ta neizvjesnost opterećuje ukupno tržište kapitala više nego što opterećuje sam AZ fond jer su njihove pozicije u tim dionicama relativno male. “Zbog toga držimo da bi bilo korisno da se promjene pravilničke odredbe kako bi nestalo neizvjesnosti. Regulator sigurno zna kako to najbolje riješiti”, zaključuje Novoselec. Kako piše u pravilniku, ako se vrijednost tvrtke spusti ispod 600 mil. kuna, dionice se ne moraju odmah prodati, nego mirovinsko društvo ima šest mjeseci kako bi “uskladilo aktivnosti ulaganja” sa zakonom. “U praksi su pojedina mirovinska društva zatražila produženje roka za usklađivanje aktivnosti ulaganja sa zakonskim odredbama te je Agencija radi zaštite interesa članova fonda produžila rok za usklađenje ulaganja na 12 mjeseci”, poručuju u Hanfi.
Zanimanje članova
“Smatramo da bi u ovom trenutku zbog interesa članova mirovinskih fondova i općenito tržišta kapitala u Hrvatskoj trebalo dopustiti ulaganje u dionice izvan službene kotacije bez postavljanja ograničenja na kapitalizaciju. Time bi se izbjegle situacije u kojima bi mirovinski fondovi morali prodavati dionice po nižim cijenama zbog usklađivanja s limitima, a mogu ih kupovati u slučaju i nakon što cijena poraste, a to znači skuplje”, poručio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Grbavac. “Ova odredba pravilnika donekle otežava ulagačku politiku, no mišljenja smo da regulator svojim postupcima ne otežava tešku situaciju na tržištima kapitala”, izjavio nam je čelni čovjek PBZ/CO fonda Dubravko Štimac. S tim mišljenjem se djelomično slažu i u Erste grupi te ističu kako se strategijom ulaganja može prilagoditi takvom ograničenju. “Bilo bi nam jednostavnije da se ta odredba izmjeni jer postavlja se pitanje njezine opravdanosti u slučajevima jačih padova na tržištu, a pogotovo ako je riječ o tržištima u nastajanju kakvo je i naše gdje imate svega nekoliko velikih tvrtki i jače izražene probleme s likvidnošću”, upozoravaju u Ersteu. Svi domaći OMF-ovi kupovali su dionice Čakovečkih mlinova i Tehnike, a tu su i dionice Petrokemije, AD Plastika i drugih. Tržišne kapitalizacije najviše su pale u posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine. Primjerice, kapitalizacija Uljanik plovidbe početkom rujna iznosila je 1,1 kuna, dok je krajem godine iznosila samo 313 milijuna kuna. Budući da situacija za mirovinske fondove nije jednostavna, pogotovo jer u svojim rukama drže mirovinu hrvatskih građana, ipak postoji prijedlog kako riješiti ovu nelogičnu situaciju.
Povećanje ograničenja
“Predlažemo povećanje ograničenja ulaganja u navedene dionice (izvan službene kotacije, op. a.) s postojećih 2 posto na 3 posto imovine fonda kako bi se izbjegla situacija prisilne prodaje u slučaju oporavka cijena na tržištu te povećanje ograničenja ulaganja u vrijednosne papire istog roda koji potječu od istog izdavatelja sa 10 posto na 20 posto izdanja, čime bi se stvorio dodatan prostor za kupnju domaćih korporativnih obveznica”, kaže Grbavac iz Raiffeisen fonda. Ističe da treba ukinuti ili ublažiti ograničenja ulaganja u domaće otvorene fondove. “Sada je dopušteno kupovati udjele samo onih fondova čija je imovina veća od 100 milijuna kuna te imati ulaganje u određenom investicijskom fondu do najviše 20 posto imovine tog fonda. Budući da se trendovi uplata i isplata sredstava u investicijskim fondovima znatno mijenjaju, zadovoljavanje navedenih ograničenja često je u sukobu s dugoročnom strategijom mirovinskih fondova”, pojašnjava Grbavac. Inače, prijedloge promjena pravilnika o ulaganjima mirovinskih fondova iz tog društva uputili su Hanfi krajem prošle godine. Ako kapitalizacija kompanije poraste na propisane iznose, tada je ulaganje usklađeno sa Zakonom, poručuje Hanfa. No tamo ne objašnjavaju dodatno znači li to da fondovi više nisu obvezni prodati te dionice bez obzira na rješenja koja su donesena prije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U krizi je svašta moguče i ne bi trebalo postavljati nikakva ograničenja..
Ovo je dobro zamišljeno ali je loše provedeno. Tih 600 mil je trebao biti alarm. Ukoliko kapitalizacija klizne pream 600 mil kuna da se sazivaju skupštine, da se uzimaju nezavisni revizori, poreznici, da se vidi što je trulo i da li ima smisla dalje opće ulagati u tu tvrtku ili je privremeno staviti u karantenu. No realnost je nešto drugo…
Uključite se u raspravu