Nakon objave rasta prometa na milijardu kuna u prošloj godini M SAN Grupa, koja se bavi distibucijom informatičke opreme, održala je prezentaciju u povodu izdavanja komercijalnih zapisa čiji će agent biti Privredna banka Zagreb. Kako navode, osim pozitivnih financijskih efekata oni bi trebali pridonijeti već postojećoj visokoj reputaciji te kompanije na tržištu. Riječ je o svojevrsnim obveznicama, odnosno vrsti neosiguranog kredita koji omogućuju uspostavu i širenje baze investitora, diverzifikaciju izvora financiranja te odmak od standardnih bankarskih kreditnih paketa. Vrijednosne papire takve vrste emitiraju tvrtke koje su usredotočene na kratkoročno poboljšanje poslovanja, odnosno na period do godine dana.

Rast prometa
Milijarda kuna prometa ostvarena je većinom preko distibucije informatičke opreme ostvarene njihovom suradnjom s najeminentnijom svjetskom kompanijom u to sektoru, Microsoftom, suradnje s vodećim hrvatskim sveučilištima, te postojanje proizvodnih pogona u Kini. Upravo je ovo zadnje poprilično pridonjelo porastu prometa M SAN Grupe sudeći po informacijama da je tijekom 2003. godine promet iznosio oko 691,7 milijun kuna, a 2004. godine zabilježen je porast na čak 807,9 milijuna kuna da bi prošle godine iznosio 1,08 milijardi kuna. Kapital tvrtke je sa 5,2 milijuna kuna koliko je iznosio prije šest godina (2000.) porastao u prošloj godini 24 puta, na čak 124 milijuna kuna. Da je ICT sektor u Hrvatskoj još nedovoljno razvijen, pokazuje i činjenica da se u Hrvatskoj samo 138 dolara troši po stanovniku na informatičku opremu, dok čak i susjednoj Sloveniji ta brojka iznosi 250 dolara per capita. Hrvatsko ICT tržište raste po stopi od 2,8 posto, a ukupna vrijednost procijenjena mu je na 4,2 milijarde kuna. Riječ je većinom o distribuciji hardwarea, odnosno o 14,3 posto porasta i oko 182 000 prodanih računala. Pozitivan utjecaj očekuje se i na području smanjenja troškova financiranja, fleksibilnosti pri financiranju te aktivnog prirasta na novčanom tržištu kapitala. Komercijalni zapisi će tako omogućiti izdavatelju financiranje kratkoročnih potreba samog poduzeća te su općenito atraktivni za izdavatelja s aspekta mogućnosti pristupa ulagačima poradi efikasnijeg i efektivnijeg strateškog planiranja tekućeg poslovanja.

Poboljšanje likvidnosti
Komercijalne zapise u praksi izdaju poduzeća kako bi prije svega osigurala vlastitu likvidnost u eventualnim uvjetima poremećaja u priljevu ili odljevu sredstava. Kratkoročno financiranje takve vrste ostvaruju se: direktno (emisijom komercijalnih zapisa ili kratkoročnih obveznica poduzeća) ili indirektno (uzimanjem kredita od poslovnih banaka).

Samo dvije transakcije komercij. zapisima
Ako je suditi na temelju dinamike uvrštenja na Zagrebačku burzu, emisije komercijalnih zapisa u posljednje su vrijeme domaćim tvrtkama sve zanimljiviji model zaduživanja. Dok je u protekloj godini na burzu uvršteno šest novih izdanja, isto toliko se pojavilo u burzovnim kotacijama već u prva četiri mjeseca ove godine, signalizirajući na neki način i veći interes ulagača. No brojke s organiziranog tržišta teško mogu poslužiti kao temelj za procjenu stvarne potražnje jer se tim vrijednosnim papirima na burzi gotovo uopće ne trguje. Da budemo precizniji, obujam trgovine u prošloj je godini iznosio uistinu skromnih 300.000 kuna (u pitanju je bila Medika), a u prva tri mjeseca 2006. godine evidentirane su samo dvije transakcije ukupne vrijednosti 3,3 milijuna kuna. Umjesto toga, u trgovini glavnu pak riječ vode banke koje nude “bid” i “ask” cijene ulagačima, među kojima, institucionalni investitori zbog malih iznosa još ne igraju aktivnu ulogu.

M. Gatara