Tužiteljstvo BiH posjeduje dovoljno dokaza za podizanje optužnice zbog sumnji u poslovanje srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, inače vlasnika londonske tvrtke Energy Financing Team, a osim BiH u istragu su uključena tužiteljstva u četiri zemlje: Srbije, BiH, SAD i Velike Britanije. Barem tako tvrde iz Centra istraživačkog novinarstva iz Sarajeva.

Međunarodne istrage
Predmet istrage vezane za Hamovića je i tvrtka GML International. Prema Centru istraživačkog novinarstva u Sarajevu, istragu protiv Hamovića vodi britanski Ured za teške prijevare (SFO) i glavni inspektor američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID). Osim njih, istragu vodi i Tužilastvo BiH, a srbijansko tužilastvo je zatražilo od MUP-a Srbije da izvrši predistražne radnje vezane za poslovne aranžmane EFT-a s Elektroprivredom Srbije. Istražitelji posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju u Tužilaštvu BiH ispituju moguće nepravilnosti u vezi s kupnjom dugova 1999. i 2000. godine. Hamović je ove transakcije obavljao uime londonske kompanije GML International u kojoj je bio jedan od direktora do ožujka 2003. godine. Međunarodni tužilac u BiH Jonathan Ratel izdao je 2003. nalog za pokretanje istrage. Na popisu osumnjičenih su, uz Hamovića, i Slobodan Mrdić i Svetozar Aćimović, bivši generalni direktori Elektroprivrede RS, te bivši ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS Boško Lemez. U nalogu tužitelj tvrdi kako postoje dokazi da su trojica dužnosnika počinila krivična djela, u korist kompanija EFT i GML. Optužuju se za zloporabu položaja, sklapanje nepovoljnih ugovora, odavanje poslovnih tajni i davanje i primanje mita. Hamović je preko GML-a sklopio ugovor s Elektroprivredom RS i u ljeto 1999. počinje otkupljivati njena potraživanja od Elektroprivrede Crne Gore. Primjera radi, u rujnu te godine GML je dobavljačima Elektroprivrede RS isplatio 2,27 milijuna američkih dolara koje će namiriti od iste vrijednosti duga Elektroprivrede CG. U to vrijeme Vlada SAD davala je financijsku pomoć Crnoj Gori i dio te pomoći, 11,9 milijuna dolara, bio je namijenjen za plaćanje duga za električnu energiju, kupljenog od Elektroprivrede RS. Trideseti rujna 1999. godine USAID je uplatio prvi dio pomoći na račun Elektroprivrede RS-a od 3,7 milijuna dolara. Sedam dana kasnije Elektropriverda CG se pismeno obraća Elektroprivredi RS-u i navodi kako im ne duguje ništa te da novac treba preusmjeriti na račune GML-a i nekoliko drugih povjerilaca. Na isti način GML je kupovala dugove prije dospijeća USAID-ovog novca nekoliko puta 1999. i 2000. godine. Ratelu se ova trgovina čini sumnjivom, djelomično i zbog malog razmaka između tih događaja.

Ključna revizija
Dužnosnici USAID-a iz Sarajeva i Washingtona potvrdili su da je glavni inspektor USAID-a pokrenuo istragu. Istražioci provjeravaju i javne natječaje o prodaji viška struje Elektroprivrede RS-a EFT-u 2001. i 2002. godine. U svojoj natječajnojj ponudi za kupnju struje EFT je ponudio manje novca od konkurencije, ali je u oba slučaja pobijedio zbog dodatnih uvjeta navedenih u natječaju. Mnogi od problema s kojima se EFT danas suočava pojavili su se 2003. godine nakon što je posebni revizor OHR-a izvršio reviziju poslovanja Elektropriverede RS. Posebni je revizor otkrio kako je EP RS izgubila 84,87 milijuna eura zbog lošeg poslovanja, sukoba interesa, krađe i prodaje energije ispod tržišne cijene. Revizor je preporučio da Velika Britanija i BiH ispitaju EFT i menadžment Elektroprivrede RS. Hamović i EFT su odbacili optužbe iz izvještaja i unajmili KPMG, jednu od najvećih privatnih revizorskih tvrtki u svijetu, radi provjere navode u izvješću specijalnog revizora OHR-a. KPMG je zaključio da je izvješće bilo neutemeljeno. KPMG-ovo izvješće ipak nije bilo dovoljno uvjerljivo da bi Ratel odustao od istrage. On se za pomoć pribavljanju dokumentacije iz EFT-a i GML-a obraća britanskom SFO-u. U svibnju 2004. godine londonska policija je upala u prostorije tih tvrtki. Iz njih je iznijela 35 vreća s knjigovodstvenim dokumentima, bankovnim izvješćima od 1998., potvrda o novčanim transferima, poslovne korespondencije, bilješki sa sastanaka i bankovnih izvoda. Dužnosnici Tužiteljstva BiH obratili su se i vlasti u Luksemburgu za pomoć u praćenju bankovnih transakcija između EFT-a, GML-a, Hamovića i direktora EFT-a Jamesa Nyea. Dokumenti potvrđuju da su banke u Luksemburgu služile da bi se izvršila određena plaćanja za električnu energiju od EFT-a. EFT je pokušavao spriječiti da dokumenti budu prebačeni iz Londona u BiH. Britanski sud u srpnju 2005. godine donosi odluku kojom se odobrava prebacivanje u Sarajevo tisuće stranica dokumentacije, koji u BiH stižu u siječnju ove godine. Tri britanska istražitelja iz SFO-a poslana su u Srbiju i BiH.