“Otvara se veliki investicijski ciklus, tsunami koji kreće vrijedi 120 milijardi kuna i treba se pripremiti da se taj posao obavi”, poručio je Dragan Marčinko, predsjednik upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija na prvoj savjetodavnoj radionici pod naslovom Javno-privatno partnerstvo – nove prilike, koja se danas odražava u Hypo centru u Zagrebu.
Njegove riječi trebale bi doprijeti do svih sudionika najavljenog investicijskog ciklusa – potencijalnih investitora, investicijskih fondova, financijskih institucija i cijele javne vlasti. Prva u nizu radionica koje će uslijediti ovih dana i u Osijeku, Rijeci te Splitu potaknula je veliki interes, privukavši velik broj sudionika.
Damir Juričić, ravnatelj Agencije za JPP, naveo je niz ciljeva koji se dokazano, prema iskustvima u nizu zemalja mogu ostvariti putem JPP projekata, a to je na prvom mjestu smanjenje ukupnih životnih troškova projekta. “U tradicionalnom modelu sve je fokusirano na troškove građenja, a zanemaruju se troškovi kasnijeg održavanja koji su dva do sedam puta veći od troškova investicije. Iz toga se vidi koliko porezni obveznici i javni sektor gube novca”, rekao je Juričić, dodavši da se JPP projektima ubrzava raspoloživost javne infrasturkture, poveća efikasnost javnog sustava (broj isporučenih javnih projekata u odnosu na broj zaposelnih u javnom sektoru), izjednavčavaju troškovi današnjih i budućih generacija te smanjuje ukupna zaduženost javnog sektora jer JPP naknada je tekući trošak za javne financije.
Juričić je prezentirao u kolovozu promijenjeni Zakon o JPP-u te novu Uredbu koja propisuje kriterije za odabir privatnog partnera koji mora zadovoljiti kriterij vrijdnosti za novac i ukupni trošak plaćanja mora biti manji od tradiocionalnog modela. Posebno je razjasnio što to nije JPP te tako naveo “da se u posljednjih nekoliko godina otvaraju projekti koji se nazivaju JPP a koji to nisu te velika vjerojatnost, od 99 posto, da će završiti loše stvara loš odjek za JPP projekte”.
Javno privatno partnerstvo ima negativnu sliku u javnosti i stoga će savjetodavne radionice u organizaciji CEI-ja i Agencije za JPP kroz predstavljanje zainteresirane strane upoznati sa novim i poboljšanim mogućnostima za sudjelovanje u projektima vrijednima 14,9 milijardi kuna. Kroz predavanja taj novi model predstavit će se kao cjelovit, transparentan i nekoruptivan te poticajan za sve partnere.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.tsunami ima svoj izvor i uzrok iz kojeg krece inercijom i akumulaciom se siri i jaca
dobro bi bilo cuti gdje je izvor i sto je uzrok koji ce dovesti do ovog Hrvatskog financijskog tsunamija kad se vec tvrdi da dolazi
Idi se prijavi na zavod za zapošljavanje pa vidi (svi puni love!). Mladi, što je najgore, visoko obrazovani, stoje da bi prihvatili ovu lihvarsku ucjenu od 1600 kn za jedan cijeli mjesec! dalje da ne nabrajam. ma neda mi se uopće raspravljat. ko ne vidi, njegov problem…
Za to vrijeme u drzavi ima 1m hektara neobradjene zemlje a hranu uvozimo izvana…A mladi "visokoobrazovani" came na zavodu za zaposljavanje….hahahahahahaha….
"U Hrvatskoj ne postoje dostupni podaci o vlasništvu, ali po anketi koju je Državni zavod za statistiku proveo još 2006. građani Hrvatske imaju u vlasništvu 86 posto nekretnina."
"U Hrvatskoj, naime, svakodnevno puši 27,4 posto stanovnika starijih od 15 godina…"
nek svaki popusi 1.5 kutiju dnevno to je circa 12.6 mlrd kuna…
"Hrvatski građani u 2011. su u kladionice uplatili ukupno čak 4,69 milijardi kuna što je 1.093 kune po glavi stanovnika…"
"Još prije tri godine procjenjivalo se da se svakodnevno kladi oko 400.000 građana…"
"Čak 44% Hrvata u zadnjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu!"
"No, zato smo u odnosu na regiju, a i globalnu sliku, bitno iznad prosjeka kad su u pitanju pijenje kava i pića u kafićima i pubovima."
"U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila."
"U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%."
Ovdje se nalaze svi odgovori na pitanje zasto smo danas tu gdje jesmo a ne tamo gdje smo mogli biti…
Ta statistika je bullshit. Koliki je bio omjer imovine i duga hrvatske države 1993, 2002 i 2012. A koliki je dug hrvatskih građana bio u tim razdobljima a koliki sada. 1993 većina velikih poduzeća je bila u društvenom, ne državnom vlasništvu znači naša, a duga gotovo nije ni bilo. Danas je dug i države i građana nabujao dok su ta društvena poduzeća podijeljena ili domaćim lešinarima ili strancima uz proviziju. U tom razdoblju dug države i građana enormno je porastao. Stvar je u tome da su nas sve zadužili i velik dio te love transferirali u svoje džepove ili maznuli ili prodali društvenu imovinu. Rezultat toga je ovoliko povećanje štednje u bankama. Čije su to pare u bankama.Ako je podatak uopće točan. Pa od vlastodžaca na svim nivoima i njihovih jataka. Daklem vraćamo se na onu Rojsovu "ko je jamio, jamio" Jednostavan transfer društvene imovine i duga u džepove pojedinaca. Već 20 godina. No s obzirom da je malo toga ostalo, sada se ide na još više guranje ruke u džep građanima (porezi) i prodavanje tj. davanje u koncesiju ono malo što je ostalo. To bi bio i manji problem kada bi bili sposobni dignuti gospodarstvo na noge. Nažalost to oni nisu. Ni ovi koji će doći iza njih.
"Bruto financijska imovina građana porasla je sa 47 milijardi kuna, koliko je iznosila krajem 1993., na 291 milijardu u kolovozu 2011. godine. Financijska imovina građana u promatranom je razdoblju u prosjeku godišnje rasla 10,9 posto. Od toga je ukupna štednja građana u bankama povećana sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna u kolovozu 2011., …"
"Usporedbe radi, Česi su na štednim računima u bankama krajem 2009. godine u prosjeku imali 5.796 eura, Hrvati 4.606 eura, a Slovaci 3.892 eura. Slijede Mađari, sa štednjom u iznosu od 2.930 eura, Poljaci s 2.559 eura, Turci s 1.900 eura, Bugari s 1.645 eura, Rusi s 1.185 eura te Rumunji s 1.071 eurom."
Nema se love?
A jos kad se uzme u obzir iznos love koji je ulozen u cigle i beton umjesto u nesto sto stvara dodatnu vrijednost….
Poreze treba jos i povecat jer je to jedini nacin da se pokrenete i investirate u nesto…
Ma daj… nemojte mi više statistike lupat. Šta ti hoćeš reć stime!? da moja baba koja ima niš penziju i uspjela je ušparat par tisuća eura za sebe pokopat ima love? ma daj prestanite s tim glupostima.
Idi se prijavi na zavod za zapošljavanje pa vidi (svi puni love!). Mladi, što je najgore, visoko obrazovani, stoje da bi prihvatili ovu lihvarsku ucjenu od 1600 kn za jedan cijeli mjesec! dalje da ne nabrajam. ma neda mi se uopće raspravljat. ko ne vidi, njegov problem…
lp
Uključite se u raspravu