Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem kolovoza 39,6 milijardi eura, 4,1 milijardu ili 9,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, što je ponajviše posljedica razduživanja države, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

"Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodio je sektor opće države, čiji je bruto inozemni dug od kraja prošlogodišnjeg kolovoza smanjen za 11,1 posto ili 1,7 milijardi eura", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Predvode privatne tvrtke
U kolovozu je ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,35 milijardi eura, dok je ukupan vanjski dug cijelog javnog sektora, koji uz opću državu uključuje i dugove javnih nefinancijskih trgovačkih društava, HNB-a, HBOR-a te dugove temeljene na izravnim ulaganjima koja se odnose na javni sektor, iznosio 16,6 milijardi eura. Razduživanje na godišnjoj razini zabilježili su i ostali sektori, u kojoj najveći udio imaju privatna nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja se ne bave financijskim posredovanjem.

Ukupan je dug svih ostalih domaćih sektora u kolovozu iznosio 14,36 milijardi eura, što je 8,7 posto ili 1,4 milijarde eura manje nego u istom lanjskom mjesecu. "Pri tom je dug privatnih nefinancijskih društava smanjen za 860 milijuna eura, dok je dug javnih nefinancijskih društava smanjen za 430 milijuna eura", navodi se u analizi objavljenoj u utorak.

Dugove vraćaju i banke
Razduživanje prema inozemstvu nastavljeno je i u kategoriji drugih monetarnih financijskih institucija, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove. Ukupan vanjski dug ove kategorije u kolovozu je bio manji za 21,3 posto ili milijardu eura u odnosu na lanjski kolovoz te je iznosio 3,83 milijarde eura.  Analitičari procjenjuju da bi, s obzirom na nastavak rasta gospodarstva, udjel inozemnog duga u BDP-u u 2017. mogao skliznuti prema razini od 80 posto BDP-a.