Pet godina banke su uspijevale odolijevati krizi, no ona ih u punom zamahu sustigla u 2013.
Kombinirani efekt krize i postrožavanja rezervacija za loše kredite rezultirala je potonućem bruto dobiti 30 domaćih kreditora 73 posto na kraju prošle godine na tek 1,02 milijarde kuna, a milijunski minusi nisu zaobišli ni najveće.Najbolju godinu iza sebe, odnosno najmanji udar rezervacija, imala je Privredna banka Zagreb koja je ostvarila 792 milijuna kuna bruto dobiti. Premda je 240 milijuna manje nego lani, PBZ je po rezultatu po prvi puta nadmašila tržišnog lidera. Dobit Zagrebačke banke dosegnula je 575,8 milijuna kuna, Raiffeisena 326,8 milijuna, dok je Erste pala na 89,9 milijuna kuna. Godišnja bilanca je poprilično nemilosrdna i izazvala je dosta nervoze u bankarskim krugovima, a čak polovica banaka je u gubicima koji kumulativno dosežu 942 milijuna kuna.
Gotovo polovica tog iznosa, 402 milijuna kuna prošle godine odnosi se na Hypo Alpe-Adria banku. S ljestvice deset najvećih igrača u minusu je poslovala samo Sberbanka i to sa 36,3 milijuna kuna. U Hypo banci sa čijeg je čela, slučajno ili ne, ovih dana odlazak najavio Markus Ferstl, poručuju da je rezultat "prvenstveno rezultat internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja u skladu s procesom privatizacije što je imalo negativan jednokratni učinak". Naglašavaju da je gubitak banka "bez problema apsorbirala" i riješila u 2013. te da o neupitnoj stabilnosti govori najviša stopa adekvatnosti kapitala na tržištu od 31 posto što je tri puta više od propisanog. "To jamči da se spomenuti gubitak ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje Hypo Alpe-Adria banke ni na naše klijente i njihova sredstva.
Ukratko, u 2013. godini smo temeljito "očistili" svoje poslovanje i postavili ga na iznimno stabilne temelje, omogućivši time ostvarenje razvojnih planova u 2014. i narednim godinama", kažu u banci.Osim njih, s desecima milijuna kuna gubitka 2013. su zaključile Karlovačka banka čiji će se novi vlasnici, ujedno i vlasnici HS Produkta, pozabaviti sa 116,3 milijuna kuna minusa. Novog ulagača s nestrpljenjem čekaju i u Vabi čiji je minus premašio 81 milijun kuna, a nedavno prodana OTP-u Banco Popolare Croatia ima minus od gotovo 75 milijuna kuna. Bez svježeg ulagača postojeći vlasnici, između ostalog, Jadranske banke morat će sanirati 67 milijuna kuna, u Kovanici 45,3 milijuna, u Venetu 37 milijuna, Croatia banci 24 milijuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@jfact
kako ti mislis da banke budu zdrave ako je gospodarstvo vec sestu godinu u recesiji…od cega banke zive..? od zraka? da barem zive od takvih budaletina, kojih kako citamo od tebe ima jako puno, mozda bi imale i zarade…
Bruto dobit 30 banaka potonula za 73%!!!! Uzroci: kombinirani efekt krize i postrožavanja rezervacija za loše kredite( odnosno „neprihodujuće kredite“, koji, usput budi rečeno, opterećuju kapital banaka)!!!
Kombinirani efekt (financijske ,bankarske !!!!) krize i mjera konzervativnog centralnog bankara( koji jednostavno više nije dozvolio knjiženje nečega što se nije oprihodovalo) doveli su do smanjenja bruto dobiti od 73%!!!!????
Da li se ovo može razumjeti samo prihvaćanjem deskriptivnih navoda ili bi nam za razumijevanje gornjih navoda ipak pomogla znanja o hipnozi???!!!!
Pomozimo si znanjima iz hipnoze!!! Korištenje znanja o hipnozi bilo bi višestruko korisna. Naime, kada smo olako dizali kredite, banke su nas hipnotizirale sugestijama koje smo mi pretvarali u autosugestije. Stoga sada, mi koji smo prošli katarzu i spoznali razliku između sugestije i autosugestije, prije nego su to učinili bankari, pokušajmo razlikovati bankarsku sugestiju od bankarske autosugestije.
Drugim riječima, ako banke i vjeruju u navode o tome što je uzrokovalo pad njihove bruto dobiti, mi koji prolazimo ili smo prošli katarzu( razduživanje,restrukturiranje, reinženjering, rekapitaliziranja,monetizacije, deinvestiranje, delistiranje, ect.) možemo imati razumijevanje za bankarske sugestije i bankarske autosugestije! Partner u procesu katarze ,koga smo svi mi mali i srednji poduzetnici prizivali ,nije se odazivao, dapače bio je ciničan, perverzan i ignorantski!!!! Okrenu se uvijek vjernom dužniku, državi i javnim poduzećima! Jer mi nismo tu da dižemo kredite, već smo tu da polažemo depozite i po mogućnosti da te depozite oročavamo!!! Samopriznanje bankara: mali i srednji poduzetnici u ukupnim depozitima sudjeluju sa 93% depozita, a u ukupno plasiranim kreditima sa svega 15% prihvaćenih kredita!!!!
I sad, sa ovim padom bruto prihoda, jedinu perspektivu i dalje bankari vide u uvijek vjernom dužniku, državi i javnim poduzećima, tako da o katarzi nema riječi! Svijet bankarske sugestije i bankarske autosugestije nije iscrpljen, nešto kao i obnovljivi izvori energije! Katarze nema ni na vidiku!!!
Uključite se u raspravu