Za čelnike američkih i europskih banaka prošla je godina bila vrlo uspješna, ako se pogledaju njihovi osobni prihodi.
Prema podacima američke analitičke kuće Equilar, direktori 15 američkih i europskih banaka lani su primili u prosjeku 10 posto veću plaću, odnosno prosječnih 13 milijuna dolara godišnjeg prihoda. Biti bankar u Americi trenutno je mnogo bolje od iste pozicije u Europi. Naime, od sedam najbolje plaćenih bankara na svijetu, njih šest dolazi iz SAD-a. Za skok je ponajviše zaslužan rast bonusa američkih bankara, kako u gotovini, tako i u dionicama. No, zanimljivo je da je porast prihoda zabilježen upravo u godini kada su banke morale dosta novca isplatiti za raznorazne kazne, od kršenja sankcija do regulatornih prekršaja. Kako navodi Financial Times, lani je 15 banaka uplatilo 48 milijardi dolara kazni, 60 posto više nego 2012. godine.
16posto
porasla je prosječna plaća europskih bankara na 8,7 milijuna dolara
Ipak, rast direktorskih plaća korelira sa skokom bankovnih neto prihoda od prosječnih 46 posto, ali i snažnog rasta cijene dionica, posebno na američkom tržištu. Naime, KBW indeks koji uključuje dionice američkih banaka – ali bez Goldman Sachsa i Morgan Stanleya – lani je skočio 35 posto, nasuprot gotovo 30-postotnom rastu S&P 500 indeksa.Iako su slabije plaćeni od američkih kolega, ni europski bankari nemaju razloga biti nezadovoljni s prošlom godinom. Podaci Equilara za stari kontinent pokazuju prosječnih 16 posto rasta prihoda na 8,7 milijuna dolara. Najviše razloga za zadovoljstvo ima Jean-Paul Chifflet, glavni izvršni direktor francuske Credit Agricole kojemu su prihodi lani skočili za 43 posto na 2,8 milijuna dolara.
Brady Dougan, šef švicarskog Credit Suissea, lani je kući odnio 28 posto više, odnosno 10,5 milijuna dolara. Od tog iznosa, 4,5 milijuna dolara bio je bonus u gotovini. Ipak, i Douganova i Chiffletova plaća ustvari je "kikiriki" za Stuarta Gullivera, direktora britanske HSBC banke. Kako mu i prezime sugerira, Gulliver je lani zaradio najviše od europskih bankara, 12,6 milijuna dolara, uključujući osnovnu plaću te bonuse u gotovini i dionicama. Mrvu manjih 12,5 milijuna uprihodio je šef Lloyds Banking Groupa, António Horta-Osório. Zanimljivo je da su i Gulliver i Horta-Osório dobili veće bonuse od osnovne plaće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U Izazovima 21 stoljeća nailazimo na razne teme. Tematske gledano Izazovi 21 stoljeća su:
– biotehnologija i biologija u održivom razvoju;
– intelektualni kapital kao razvojni resurs;
– poduzeća koja uče- kao formula uspjeha;
– andragoška znanja i njihova aktualnost;
– antipedagogija, njena značaj i utjecaj;
– neologizam kao teoretska inovacija i njen primjer: financijalizacija;
– kako osloboditi političare iz šaka velikih banaka( „Lagarde: velike svjetske banke drže u šaci političare“)
– zabrinutost nad brzo rastućim populizmima itd i tako bliže
Ovdje vidimo kako veliki bankari ne samo da drže „u šaci političare“ nego i kako si dodjeljuju velike bonuse!
Upravo su veliki bankari i provocirali boljševike nekada dok danas provociraju populizme. Boljševici su bankare došli glave pa ih nigdje nije bilo 50 godina. Znamo kako su se banke i bankare tretirali u socijalizmu. A kako će proći bankari pobjedi li populizam mislim da se dalo vidjeti već u fašizmu! Kakav je status i tretman bankara bio u fašizmu???!!!
Nisu li veliki bankari provokatori totalitarizama? To je po meni izazov 21 stoljeća!!!
Uključite se u raspravu