Poduzeća u prehrambenoj i industriji pića tek su lani počela drastično osjećati posljedice ekonomske krize.
Oba segmenta u prva četiri mjeseca 2013. doživjela su međugodišnji pad proizvodnje u odnosu na lani (prehrambeni proizvodi za 1,5 posto, a pića za 4,8 posto). Unutar oba segmenta je kod top 10 poduzeća smanjena i EBITDA marža, ističe se u novom broju Sektorskih analiza Ekonomskog instituta posvećenog prehrambenoj industriji.
Autor Zoran Aralica kao jedan od razloga navodi povećani uvoz jeftinije hrane. Iako je prehrambena industrija i peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije, uvoz hrane i pića daleko nadmašuje izvoz.
U studiji se ističe i da je vodećih 10 prehrambenih kompanija lani ipak ostvarilo rast prihoda, i to za 2 posto, ali tekuća likvidnost im se pogoršala za 9 posto, a razina zaduženosti povećana je za 2,3 posto. Prosječna proizvodnost rada kluba 10 najvećih porasla je 7,4 posto zbog povećanja prihoda i smanjenja broja zaposlenih.
Sastav 10 najvećih u prehrambenoj industriji ostao je lani nepromijenjen, ali se promijenio njihov redoslijed. Najveće povećanje prihoda u odnosu na prošlu godinu ostvarili su Viro tvornica šećera (25,9 posto) i PIK Vrbovec (9,7 posto), a najveće smanjenje Franck (-5,8 posto) i Dukat (-4,8 posto).
U industriji pića vodeća je desetorka uspjela blago povećati prihode (1,4 posto), a povećanje likvidnosti (za 29,9 posto) bilo je izraženije od rasta zaduženosti (tek 0,3 posto). Kao i kod proizvođača hrane, i u industriji pića prosječna je proizvodnost rada povećana (1,2 posto), ponajprije kao posljedica smanjenja broja zaposlenih za 2,9 posto.
Top 10 kompanija u industriji pića relativno je profitabilnije od onih u prehrani. Najveće povećanje ukupnih prihoda među njima ostvarili su lani Heineken Adria (21,1 posto) i Agrolaguna (19,1 posto), dok su najveći pad ukupnih prihoda zabilježili Carlsberg Croatia (-8,6 posto) i Badel 1862 d.d. (-5,8 posto).
Nepovoljna očekivanja makroekonomskih kretanja u ovoj godini, kao i neizvjesna situacija oko trgovinskog režima CEFTA-e, ne daju povoda za optimizam u pogledu poboljšanja financijskih rezultata u industriji prehrambenih proizvoda i pića. To znači, kaže Aralica, da će udruživanje u cilju jačanja konkurentskog položaja kroz stvaranje lanaca novih i dodanih vrijednosti biti izgledan scenarij za budućnost poduzeća u tim sektorima. “Za manja će presudno biti pozicioniranje na nacionalnim tržištima, dok će za velike kompanije važne biti formalna i neformalna suradnja sa sličnim poduzećima na regionalnim (nadnacionalnim) tržištima. Pritom je moguć i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća u cilju sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima, ponajprije istočno od regionalnog okruženja u kojem se nalazi Hrvatska, a to je Jugoistočna Europa”.
U nastavku donosimo nekoliko zanimljivih grafova preuzetih iz analize.
TABLICA 1: Vodećih 10 proizvođača u proizvodnji prehrambenih proizvoda (Napomena: obuhvat vodećihtrgovačkih društava: Vindija, Podravka, Pik Vrbovec – mesnaindustrija, Dukat, Ledo, Mesna
industrija braća Pivac, Zvijezda, Viro tvornica šećera, Kraš i Franck.Izvor: Poslovna Hrvatska.)
TABLICA 2: Odabrani pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u proizvodnji prehrambenih proizvoda u 2012. godini; Izvor: Poslovna Hrvatska.
TABLICA 3: Vodećih 10 proizvođača u proizvodnji pića (Napomena: obuhvat vodećih trgovačkih društava: Jamnica, Zagrebačka pivovara , Coca Cola HBC Hrvatska, Karlovačka pivovara, Badel 1862, Carlsberg Croatia d.o.o., Heineken Adria, Maraska, Agrolaguna i Osječka pivovara. Izvor: Poslovna Hrvatska).
TABLICA 4: Odabrani pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u proizvodnji pića u 2012. godini (Napomena: Heineken Adria kao vlasnik Karlovačke pivovare ostvaruje prihode uglavnom na temelju dividendi, dok se troškovi odnose samo na doprinose i usluge. Stoga Heineken Adria ostvaruje izrazito visoku bruto maržu te ima relativno niske kratkoročne obveze, zbog čega koeficijent tekuće likvidnosti nije usporediv s drugim trgovačkim društvima ove industrije. Izvor: Poslovna Hrvatska).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu