Oštar pad cijena dionica uz jednako snažan rast tečaja eura prema dolaru rezultat je zasjedanja Europske središnje banke (ECB) u četvrtak koja ipak nije povećala monetarne poticaje kako se očekivalo.

Monetarna vlast eurozone najavila je da će produžiti svoj program otkupa imovine od 60 milijardi eura mjesečno sve do ožujka 2017. godine, odnosno za šest mjeseci duže od prvotno planiranog. Predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare u Frankfurtu naglasio  je kako je moguće da program bude produžen i nakon ožujka ako Vijeće guvernera ocijeni to potrebnim u borbi protiv deflacije. Ipak, nije povećan iznos mjesečnog otkupa, unatoč tome što je stopa na depozite srezana s dosadašnjih -0,2 posto na -0,3 posto.

Stopa koju plaćaju banke na posuđivanje novca od ECB-a ostala je nepromijenjena na 0,05 posto. Razočaranje tržišta vrlo se brzo uočilo. Glavni europski burzovni indeksi predvođeni njemačkim DAX-om s prijepodnevnog rasta od gotovo jedan posto potonuli se oko 16 sati sve do minusa od dva posto. Istovremeno, tečaj eura prema dolaru skočio je za dva posto na 1,089 dolara. Međutim, Draghi se nije dao smesti izjavivši novinarima kako su guverneri uvjereni da su odluke adekvatne u postizanju ciljeva monetarne politike. Što se tiče inflacije, ECB je snizio svoja očekivanja u odnosu na ranije prognoze. Tako sada očekuje 0,1 posto u ovoj godini, jedan posto u sljedećoj te 1,6 posto u 2017. godini.

Podsjetimo, ECB je lansirao program otkupa imovine u ožujku ove godine s ciljem poticanja inflacije na dva posto godišnje. Prema podacima Eurostata, inflacija u eurozoni u studenom je iznosila 0,1 posto. Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić komentira kako su tržišta očekivala snažnije mjere što pokazuje i reakcija na dioničkom i valutnom tržištu.

"Ovo je donekle bila i očekivana mjera. Ono što je sasvim sigurno jest da proces gospodarskog oporavka u eurozoni i dalje slabi, a tu je i rizik od deflacije. Stoga je za očekivati kako će ECB nastaviti s nekonvencionalnim mjerama monetarne politike. Kako sada stvari stoje, deflatorni pritisci ne isključuju dodatne mjere u narednom razdoblju", ocjenjuje Šantić. Dodaje i kako je sada na redu američka središnja banka (Fed) i njezino zasjedanje sredinom mjeseca od kojeg se očekuje odluka o prvom podizanju kamatnih stopa nakon devet godina.