Nedostatak prostora svake vrste i namjene na prometnim i atraktivnim lokacijama, već je uobičajen problem kad su u pitanju veliki gradovi poput Zagreba. Uz manjak stambenog prostora, nedovoljan broj parkirališnih mjesta i garaža predstavlja veliki problem. Kako su garaže po definiciji nekretnine, a nekretnine u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina donose zaradu, pretpostavka je da je gradnja garaže isplativa investicija koja će privući poduzetnike. Međutim, kad je u pitanju odnos privatnog i javnog, zagrebačke javne garaže uglavnom su u vlasništvu Grada Zagreba odnosno Gradskog komunalnog poduzeća – Podružnica Zagrebparking.

Bez blokova garaža
Privatnih investicija nema, osim nekoliko garaža u sklopu shopping centara i poslovnih objekata, te garaža koje su po zakonu dužni osigurati investitori u sklopu gradnje stambene zgrade. Kod potonjih ova zakonska obevza u nekim slučajevima predstavlja značajan problem. U situaciji kada kupac jedva da ima dovoljno novca za kupnju stana, nametanje obveze kupnje garaže uz stan rezultira potpunim odustajanjem kupca od nekretnine. U slučaju kada investitor ponudi mogućnost posebne kupovine stana i garaže, većina takvih garaža ostaje neprodana. Jači igrači, poput Tehnike, uz svaki stan pod obavezno prodaju i garažu odnosno parkirno mjesto, ali ističu i da nemaju problema s prodajom. Garaže se za potrebe stambenih objekata ne grade u blokovima kao što je to nekad bio slučaj u naseljima kada je to zahtijevao urbanistički plan. Danas se gradi isključivo onoliko garažnih i parkirnih mjesta koliko je nužno po zakonu. Javne garaže koje, ovisno o lokaciji, jesu isplativa investicija, predstavljaju izuzetno pogodno tlo za primjenu modela javno privatnog partnerstva. Međutim, iako se taj model nedavno promovirao u Hrvatskoj te su bombastično najavljene investicije u ogromnim iznosima, garaže koje se grade u metropoli su još uvijek u vlasništvu Grada odnosno investitor je Gradsko komunalno poduzeće. Prema riječima Mate Kraljevića direktora Zagrebparkinga, u čijem je vlasništvu šest javnih garaža, a dvije su u tijeku izgradnje, gradnja javne podzemne garaže je kapitalna investicija i iziskuje velika materijalna sredstva i vrijeme do stavljanja iste u funkciju. ‘’Potrebno je’’, navodi Kraljević, ‘’10 do 15 godina da bi se taj pothvat isplatio. Cijena izgradnje jednog garažnog mjesta iznosi oko 100 000 kuna’’. Ako se uzme u obzir da najmanja javna garaža u Palmotićevoj ulici ima 49 parkirnih mjesta, a sve ostale imaju preko stotinu do najveće sa 466 mjesta, koja se trenutno gradi na Tuškancu, jasno je da se radi o investicijama vrijednim nekoliko desetaka milijuna kuna. Iako Kraljević ističe da se javne garaže ne grade radi brze zarade ili dobiti nego upravo zbog kroničnog nedostatka parkirališnih mjesta u širem centru grada te, kako navodi, jedini način da se taj problem sanira jeste izgradnja javnih podzemnih garaža, postavlja se pitanje je li ovaj način financiranja putem kreditnog zaduženja GKG-a i najisplativiji. Naime, za izgradnju garaža na Kvaternikovom trgu i Tuškancu gradsko poduzeće se zadužilo za 100 milijuna kuna kredita, a u založno pravo su stavljeni sami objekti koji se grade, te bi se prema Kraljevićevim riječima trebale isplatiti u sljedećih 10 do 12 godina.

Bez partnerstva
Prema procjenama Grada, ovo je još uvijek isplativiji način financiranja s obzirom na program javno privatnog partnerstva koje je kod nas još u povojima i čije se mogućnosti tek istražuju, no, kako navodi Kraljević, ako se bilo koji drugi model financiranja u budućnosti pokaže boljim sigurno će ga uzeti u obzir. Iako postoji interes privatnih investitora za gradnju garaža, Grad do sada nije u tom partnerstvu vidio svoj interes. Sve dok se to ne dogodi, garaže će se i dalje graditi putem zaduživanja gradskog poduzeća.

Iduće godine garaža iza Mimare

Uz garaže na Kvaternikovom trgu i Tuškancu čija je izgradnja u tijeku, Grad Zagreb ima u planu za sljedeću godinu i gradnju garaže na srednjoškolskom igralištu kod Mimare. Za drugu garažu koja je u planu, još nije pronađena lokacija, ali prema najavama, trebala bi se graditi na potezu između Trga Maršala Tita i Palmotićeve ulice u skladu s Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba. Već je sad poznato da će se garaža na srednjoškolskom igralištu financirati kao i do sad, putem kredita. Međutim, prema Kraljevićevim riječima ostale garaže koje će se graditi u budućnosti mogle bi se financirati i drugim modelima koji se pokažu isplativijim. ‘’Javno privatno partnerstvo nije isključeno, ali se njegova primjena i mogućnosti još moraju razraditi’’, dodaje Kraljević.