Europska unija proglasila je rješavanje problema nestašice radnika u sektoru informatičkih tehnologija (ICT) prioritetom a novi podaci pokazuju da su u Bruxellesu kontinuirano precjenjivali buduću potražnju za radnicima u tom sektoru, pišu u srijedu europski mediji.

Previsoke procjene nisu rezultirale velikim gubicima za porezne obveznike ali otvaraju pitanje o tome kako političari koriste naručena istraživanja kako bi opravdali predložene mjere, ističe informativni portal EUobserver.

Prije samo dvije godine povjerenik EU za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip napisao je na svom blogu da bi se "Europa 2020. godine mogla suočiti s manjkom do 900 tisuća radnika u sektoru informatičkih tehnologija".

Europska komisija uvrstila je stjecanje digitalnih znanja na popis prioriteta strategije digitalnog zajedničkog tržišta.

U novom je istraživanju njemačka kompanija za istraživanje i savjetovanje Empirica pak objavila ažuriranu prognozu – s gotovo upola nižom brojkom.

Već 2015. godine Empirica je snizila procjenu nedostatka radnika u tom sektoru s 825 tisuća na 756 tisuća. Ove su godine objavili kako očekuju da će 2020. u tom sektoru manjkati 500 tisuća radnika.

Anonimni je dužnosnik za EUobserver prenio objašnjenje Komisije da je procjena niža dijelom i zato što su prognoze ekonomskog rasta u Empiricinim modelima ispale pretjerano optimistične i zato što je u "proteklim godinama ponuda stručnjaka za ICT područje rasla snažnije no što se očekivalo".

Procjene na stranici Europske komisije izmijenjene su kako bi odražavale ažurirane prognoze ali se postavlja pitanje hoće li ih snižavati iz godine u godinu sve do 2020. godine, upozorava informativni portal.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Empirica je već bila prisiljena povući prognoze za 2015. godinu, zbog kojih su čelnici vlada EU naglašeno upozoravali na očekivani manjak radnika.

"Godine 2011. sektoru informatičkih tehnologija u EU manjkalo je 300 tisuća radnika; ne bude li uspostavljena kontrola nad tim trendom, godine 2015. moglo bi nedostajati čak 900 tisuća radnika", glasio je zaključak summita koji je u listopadu 2013. godine održan u Bruxellesu.

"Neusklađenost ponude s potražnjom štetan je za naše ciljeve u segmentu ekonomske i socijalne politike", stajalo je u tom dokumentu koji su potpisali svi čelnici vlada EU, obećavši poduzeti odgovarajuće mjere.

U stvarnosti je broj nepopunjenih radnih mjesta u tom sektoru idućih godina ostao više-manje nepromijenjen i bio je dvije trećine manji od očekivane brojke.

Tako je 2012. godine u sektoru manjkalo oko 274 tisuće radnika. Iz Empirice su 2015. godine izvijestili da su nepopunjene 373 tisuće radnih mjesta, "pa stvarna nestašica nije tako velika… kao što se strahovalo prije dvije godine".

Godinu dana kasnije u Empirici su procijenili da sektoru informatičkih tehnologija manjka 270 tisuća radnika.

Iz Europske su komisije za EUobserver kazali da su "svjesni ograničenja složenih srednjoročnih do dugoročnih prognoza". Dodaju također da su procjenu Empirice o manjku radnika u sektoru ICT "potvrdili drugi izvori", poput tijela zemalja članica.

"Ipak, zbog različitih metodologija (u izvješćima pojedinih zemalja) nemoguće je objediniti različite brojke zemalja u jedinstvenu europsku brojku", kazao je neimenovani dužnosnik Komisije.

EUobserver pak upozorava da su u najmanju ruku od 2009. godine europske institucije i političari u izjavama na temu manjka radne snage u sektoru informatičkih tehnologija najviše citirali baš podatke Empirice.

Ta je kompanija u svojim izvješćima objavljivala procjene na temelju različitih scenarija, pri čemu je prethodnica aktualnog povjerenika za digitalno jedinstveno tržište Neelie Kroes često koristila najvišu brojku, govoreći da bi "Europi moglo uzmanjkati gotovo milijun radnika u sektoru informatičkih tehnologija", ne navodeći godine ni faktore za tu procjenu.

Istraživači su također isticali da njihovi izračuni pokazuju "potencijal potražnje" odnosno "potencijal radnih mjesta" a ne stvarni broj slobodnih radnih mjesta.

"Treba ga promatrati kao (teoretski) broj i opis potencijala potražnje za nova radna mjesta u sektoru informatičkih tehnologija koja… bi se teoretski i dodatno mogla kreirati u Europi zbog izgledne potražnje za elektroničkim znanjima posebno prema 2020. godini", napisali su istraživači 2014. godine.

"Slobodna radna mjesta koja iz godine u godinu ostaju nepopunjena jednostavno će iščeznuti – projekti se neće moći realizirati ni ponude slati na natječaje a inovacije će jednostavno izostati", dodali su.

Prema europskom statističkom uredu, broj stručnjaka u sektoru informatičke tehnologije u EU porastao je sa 6,4 milijuna u 2011. na 7,7 milijuna u 2015. godini.

Iako su niže, najnovije procjene o nedostatku radnika u sektoru informatičkih tehnologija "potvrđuju razmjere problema", ističe pak za europski informativni portal izvor u Komisiji.

"Sve dok sektoru ICT manjkaju stotine tisuća radnika – bilo da je riječ o 500 ili o 756 ili o čak 300 tisuća u 2020. godini – bilo bi neodgovorno smanjiti nastojanja da se promoviraju znanja stručnjaka za ICT", kazao je on.

"Bilo bi drugačije kada bi novi podaci upućivali na zaključak da je zapravo riječ o malom problemu. Oni to ne pokazuju", naglasio je.

Budući da je obrazovanje uglavnom u domeni zemalja EU, sva su nastojanja Komisije na tom području ograničena na programe izvan zakonodavnog okvira.

Iznosi europskih subvencija za takve programe nisu veliki, napominje portal, navodeći primjer 1,1 milijun eura iz programa Horizon 2020 za "Platformu za ICT za učenje i inkluziju".

Drugi je korisnik novca europskih poreznih obveznika kompanija Empirica. Nakon što je Bruxelles od njih 2011. i 2013. godine naručio istraživanje o nedostatnim digitalnim znanjima, plativši im za tu uslugu 500 tisuća odnosno 900 tisuća eura, godine 2015. platili su im još 500 tisuća eura za promociju digitalnih vještina, navodi EUobserver.