Nakon što je u prošlom članku bio obrađen prvi dio promjena u okviru Zakona o porezu na dohodak (ZDOH), u ovom dijelu su obrađene promjene vezane za podnošenje godišnje prijave, oporezivanje dohotka od prodaje otpadaka i ostalo. Jedna od zanimljivijih odredbi je oporezivanje imovine čije podrijetlo nećete moći objasniti Poreznoj upravi. Više o svemu pročitajte u nastavku.

Pojednostavljenje postupka podnošenja godišnje prijave

Kako bi smanjila administrativne troškove osoblja, papira i sveg ostalog što ide uz duge redove pri predaji godišnje porezne prijave, Porezna uprava se odlučila na pojednostavljenje postupka iste.

Dakle, ideja je da od 1.1.2015. godine većina građana ne predaju sami godišnju poreznu prijavu nego da to umjesto njih radi Porezna uprava. Prije svega, potrebno je naglasiti da se porezna prijava za primitke iz 2014. godine još uvijek predaje samostalno, a zaključno do 28. veljače 2015. godine.

Kako će porezna uprava moći točno izračunati naše obveze ili povrate poreza? Budući da je uvođenjem JOPPD obrasca stvorena osnova za izradu informativnog izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te temeljem ostalih raspoloživih podataka, Porezna je u poziciji uvesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak čijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak, za koji se obvezno ili dobrovoljno podnosi porezna prijava, uz propisana izuzeća, nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već tu obvezu preuzima Porezna uprava. 

Poseban postupak neće se primjenjivati u sljedećim slučajevima:

1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),

2. Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju i to samo u slučaju kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga rada prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka,

3. porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu.

Posebno je zanimljiva treća točka koja navodi da, ukoliko bi pojedinci koji nisu obvezni predati godišnju poreznu prijavu bili obvezni nadoplatiti porez, Porezna za njih neće predavati poreznu prijavu.

Porezna uprava izdavat će tzv. Privremena porezna rješenja na koja bi se, ukoliko se smatra da je izračun netočan, moglo žaliti u određenom vremenskom periodu.

Ne možete Poreznoj upravi objasniti podrijetlo imovine?

Ispitivanje izvora imovine poreznih obveznika redovna je djelatnost Porezne uprave u postupcima utvrđivanja porezne obveze, odnosno Porezna uprava kontinuirano prikuplja i analizira podatke te prati promet sa ciljem ispravnog utvrđivanja svih činjenica bitnih za oporezivanje.

Drugim riječima, stalnim informatiziranjem, uvođenjem novih kontrola, novih obrazaca (JOPPD), razmjenom podataka s drugim poreznim upravama, hrvatska Porezna uprava intenzivno radi na otkrivanju neprijavljenog dohotka te u konačnici pravilnog utvrđivanja porezne obveze.

Novim izmjenama ZDOH-a, u cilju smanjenja porezne evazije, propisuje se da će se primitak utvrđen kao razlika vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje oporezivati stopom od 40%.

Na primjer, porezni obveznik je u proteklih 5 godina putem rada, kupoprodajom dionica, nasljeđem i sl. stekao 500.000 HRK. U istom periodu je pribavio imovine u vrijednosti 1.500.000 HRK. Kada Porezna bude zahtijevala objašnjenje, a porezni obveznik ne bude imao kvalitetan odgovor o ostatku sredstava, isti će morati platiti 400.000 HRK poreza na razliku u imovini (1.000.000 *40%).

Takav porez će se smatrati konačno plaćenim porezom, odnosno porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi mogli podnijeti godišnju poreznu prijavu. Dakle, predlaže se veće porezno opterećenje u odnosu na postojeći porezni tretman.

Ostale promjene

• Prodaja otpada

Za porezne obveznike koji ostvare primitke od prodaje otpada (neovisno o visini ostvarenih primitaka) isplatitelji bi imali obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od imovine po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

Navedeno se ne odnosi na prodavatelje otpada koji su u prethodnoj godini ostvarili primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost u kojem slučaju isti  imaju obvezu vođenja poslovnih knjiga. 

• Ukidanje olakšice od 12.000,00 HRK na dividende

Kako je pisano u proteklom članku, uvodi se porez na dohodak od kapitala. Kako bi se izjednačile kategorije dohotka od kapitala neovisno o njegovom izvoru, predlaže se ukidanje i olakšica za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. Ovim ukidanjem očekuje se priljev od 30 milijuna kuna u državni proračun.

Zaključak

Pritisak koji se stvara na punjenje proračunske rupe će se sigurno sve više prelijevati na porezne obveznike koji će kao takvi morati biti puno pažljiviji pri prijavljivanju i plaćanju poreza državi. U 2015. godini nas očekuju povećane kontrole i nadzori. Svaka provjera od strane Porezne uprave jest stresna, ali će barem oni koji pošteno rade biti nagrađeni.

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.