Tržište rada sve više zahtijeva više razine i drugačije kombinacije kompetencija i kvalifikacija, stoga je portal EduCentar istražio na više od 50 poslodavaca i 250 tražitelja posla kakva je trenutna usklađenost obrazovanja i tržišta rada.

Poslodavci složni: mlađi zaposlenici fleksibilniji i brži, a stariji iskusniji i pouzdaniji 

Više od polovice poslodavaca (58%) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa nedostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obrazovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32%) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3% navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7% poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao.

Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70%) u odnosu na mlađe kolege (7%). Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53%) nego li oni do 30 godina (2%). 

Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima 'vladaju' mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75% mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7% starijih zaposlenika), strani jezici (61% mlađih zaposlenika i svega 5% starijih) i nova marketinška znanja (39% mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja).

Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63%), informatička pismenost (18%) i poduzetništvo (11%). Svega 5% ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet 'financijska pismenost'.

Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18%) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70% navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godinama. Svega 12% poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima. 

Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7% poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90%) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3% ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu. 

Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici 'fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji'. 

Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“

Tražitelji posla spremni na prekvalifikaciju zbog (boljeg) posla

Trećina ispitanih tražitelja posla (30%) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59% priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11% ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada.

Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35% muškaraca i 27% žena smatra da su im 'izgledi' za pronalazak posla dobri.

Čak 42% tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58%) nije imalo problema s ispunjavanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija. 

Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76%) i poslovne komunikacije (60%), a zatim financijske pismenosti (59%). Najmanje ispitanika, njih 21%, smatra da im je potrebno 'domaćinstvo'.

Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65% ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13% već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26% ispitanika.

Dobar je pokazatelj da je čak 80% tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24%). Svega 11% ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaciju, dok ih 10% ne zna procijeniti. 

Najviše ispitanika (57%) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49%) te iz područja komunikacije i prezentacije (38%). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6%) i financijskog savjetovanja (11%).