U sjeni zelenog svjetla za Pelješki most, Vlada je od Bruxellesa upravo dobila i gospodarski daleko značajniji poticaj. Europska komisija odobrila je Hrvatskoj 101,4 milijuna eura vrijedan program izgradnje nove digitalne autoceste (New Generation Network, NGN). Riječ je međugradskoj optičkoj mreži koja će spajati 540 gradova i omogućiti da brzi internet dođe do milijun građana, koji su trenutačno zakinuti za takvu uslugu, jer ona operaterima nije financijski isplativa.

Time je okončano gotovo desetljeće prijepora oko toga tko bi i na koji način u Hrvatskoj trebao graditi novu optičku mrežu i time dovesti brzi internet na otoke i druge slabije naseljene sredine, a oko čega su različite poglede imali Hrvatski telekom s jedne i Vlada s druge strane.

Margrethe Vestager, povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Europske komisije kaže da je cilj programa pružiti brzi internetski pristup ondje gdje trenutačno nije dostupan, osobito u ruralnim područjima.

Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u, kaže Vestager.

Komisija navodi da u ovom trenutku tržište brzog interneta u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a. Prema podacima tržišnog regulatora Hakoma za prvo tromjesečje 2017. u Hrvatskoj ima 1,06 milijuna priključaka na brzi internet preko fiksnih mreža. Gotovo polovica tog broja odnosi se na priključke preko postojeće, bakrene mreže, njih 449,3 tisuće. Broj optičkih priključaka je 59,9 tisuća ili 6,6 posto od ukupnog broja priključaka na brzi internet.

Komisija stoga navodi da joj je cilj kroz zeleno svjetlo za ovaj program znatno poboljšati trenutačno stanje i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju povezivost i ispuni ciljeve koje je u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta. Novu optičku infrastrukturu, koju će Unija sufinancirati iz EU fonda za regionalni razvoj, Komisija stoga naziva informacijskom autocestom na koju će se spajati pristupne optičke infrastrukture po gradovima i općinama, odnosno lokalne informacijske ceste koje vode do građana i tvrtki. Komisija je zaključila da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa nadmašuju moguće negativne učinke na već etablirane operatore.

Stoga je utvrdila da je hrvatski program NGN-a u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, piše EK.     

Operativno, program izdanje nove infrastrukture, koja će tržišno natjecanje operatera iz velikih gradova poput Zagreba preliti na ostatak Hrvatske, vodit će tvrtka Odašiljači i veze. Program će trajati 31. prosinca 2023., a bit će podloga za surfanje brzinama od 100 Mbps sinkrono. Znači, 100 Mbps u downloadu i uploadu. Svi operateri, poput HT-a i Vipnet-a, moći će kapacitete nove mreže zakupiti pod jednakim uvjetima i to dugoročno.

U Vladi, odnosno nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ne kriju zadovoljstvo odlukom Komisije. “Nakon ove odluke slijedi i formalno usvajanje Programa na Vladi i pokretanje postupka notifikacije, odnosno procedure slanja prijave velikog projekta tijelima Europske komisije”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da će Unija financirati 85% buduće informacijske autoceste, odnosno 86,2 milijuna eura. Ostatak sredstava od 14,5 milijuna eura, pojašnjavaju, osigurat će Vlada i to u odgovarajućim iznosima do 2023. godine.

Zvonko Glavaš, direktor kontrolinga OiV-a kaže da se oni već duže spremaju za početak projekta te da su ekipirani i spremni. “Za OiV ovo je vrlo značajan projekt, vjerojatno najveći koji je kompanija ikad napravila s obzirom na vrijednost”, kaže Glavaš.

Dodaje da, ako se procedura ne oduži, prve natječaje za polaganje optike raspisat će u prvoj polovici 2018. Pojašnjava da OiV neće upravljati gradnjom cjelokupne optičke mreže u Hrvatskoj već da postoji još jedan program, sufinanciranja gradnje pristupnih mreža, odnosno lokalnih informacijskih cesta do građana i tvrtki koji vodi Hakom.

U HT-u ne dijele oduševljenje odlukom Komisije. “Vlada je odlučila da ide u izgradnju paralelne agregacijske mreže, umjesto da odmah krene s većim ulaganjima u pristupnu mrežu do krajnjeg korisnika. To je njihova odluka i mi je poštujemo. Kao ključnom partneru u ostvarenju ciljeva Digitalne agende 2020., stručni resursi HT-a su i dalje na raspolaganju državi”, poručuju iz HT-a.

S druge strane, u Vipnetu kažu da je ova odluka korak naprijed prema pozicioniranju Hrvatske kao države gigabitnog društva i veće konkurentnosti. “Dobro je da je Komisija podržala plan po kojem se neće javnim novcem nadograđivati davno amortizirana bakrena mreža već se ide u izgradnju potpuno nove infrastrukture, koja trenutačno ne postoji, a koja će omogućiti minimalne brzine pristupa internetu od 100 Mbit/s za građane i tvrtke u Hrvatskoj”, kažu u Vipnetu.

U Tele2 kažu da je odluka Komisije dobrodošla te da predstavlja pretpostavku za razvoj ne samo postojećeg brzog interneta u Hrvatskoj već i za izgradnju budućih 5G mreža. “Tele2 podržava rješenje koje će osigurati svjetlovodne kapacitete svim operatorima i to na ne diskriminatoran način, po troškovno orijentiranim i tržišno osnovanim cijenama, a koje će u konačnici dovesti do bolje opskrbe i zadovoljstva potreba korisnika za kvalitetnijim, bržim i inovativnim uslugama posebno imajući u vidu predviđeni razvoj 5G mreže”, zaključuju u Tele2.