Hrvatska je prvi put dozvolila uvoz informatičara. Domaće tvrtke tijekom 2017. godine smiju uvesti 38 informatičara od toga 30 softverskih inženjera, tri sistemska i pet poslovnih analitičara.

Iako je tu odluku sredinom prosinca potpisao premijer, kako se u srijedu moglo doznati na sajmu poslovne informatike IT Biz Expo 2017. u Zagrebu, hrvatska IT zajednica, koja je apelirala na Vladu da to učini, tek je sad i to sasvim slučajno doznala za nju. Tajana Barančić, predsjednica udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) kaže da je oduševljena da je Vlada učinila prvi korak prema liberalizaciji tržišta rada za informatičare.

"Sasvim slučajno doznala sam da smo napokon dobili kvotu za uvoz IT stručnjaka. Šteta je što to nikome nisu rekli, jer ako kvota ne bude popunjena neće nam je dati opet, a kamo li povećati za iduću godinu", izjavila je Barančić na panelu o Industriji 4.0. Ističe da je CISEx zainteresiran da se potpuno liberalizira tržište rada za informatičare. Navodi da Hrvatska od lani ne samo da ima problem manjka informatičara već i smanjenja postojeće baze informatičara. CISEx je, naime, od Državnog zavoda za statistiku tražio barem neslužbenu procjenu koliko se informatičara iselilo iz Hrvatske u razdoblju 2011. -2014. Dobili su informaciju da ih je otišlo 10 tisuća, odnosno prosječno 2,5 tisuća godišnje, i to s obiteljima. Među njima je bilo i drugih STEM stručnjaka ne samo informatičara.

Barančić pojašnjava da su nakon toga proveli dodatno istraživanje na svojim članovima i došli do podatka da je u 2015. iz Hrvatske otišlo još više informatičara, njih tri tisuće. U 2016. taj se broj dodatno povećao na četiri tisuće. Pojašnjava da to znači da je lani prvi put iz Hrvatske otišlo više informatičara nego što ih je izašlo s fakulteta. Drugim riječima, osim što cijela generacija informatičara nije došla na domaće tržište rada, nego je i tisuću IT stručnjaka iz postojećih tvrtki napustilo državu.

"Mi pričamo da želimo transformirati gospodarstvo prema Industriji 4.0, a to je nemoguće bez IT stručnjaka i baš zato tržište rada u tom segmentu treba liberalizirati", kaže Barančić. Navodi da će po postojećim trendovima u ovoj godini nedostajati barem 2000 IT stručnjaka ne samo u IT tvrtkama već ukupno u svim industrijama u Hrvatskoj. Dodaje da zato treba omogućiti slobodno zapošljavanje IT stručnjaka izvana, kao i da treba ciljano pomoći jačanje domaće IT industrije da pomogne ostalim domaćim industrijama u digitalnoj transformaciji. Navodi primjer Rumunjske koja je, kako bi zadržala IT stručnjake sa STEM diplomama, njihov rad oslobodila poreza na dohodak. "Prema našoj analizi nacionalni budžet to bi inicijalno smanjilo za 100 milijuna kuna, ali bi se to vratilo kroz PDV i na druge načine", zaključuje Barančić.