Infobipove usluge koriste neki od najpoznatijih igara na svijetu, poput World of Tanks, neki od najvećih mobilnih operatera na svijetu poput SoftBanka, te više od 150 tisuća kompanija diljem svijeta.

Tvrtka ima 34 ureda na svim kontinentima, izuzev Antarktike, i ugovore s više od 800 telekom operatera. Ovaj hrvatski IT div krenuo je s razvojem 2006. godine. Danas zapošljava gotovo 700 radnika. Razgovarali smo s Izabelom Jelenićem, suosnivačem i glavnim tehničkim direktorom tvrtke koja ima šest podatkovnih centara na kojima vrti 400 servisa.

Infrastruktura je to na kojoj se dnevno obradi 150 milijuna SMS poruka, više nego što ih dnevno obrade svi regionalni operateri zajedno. Pa ipak Infobip nije samo uspješan u SMS biznisu. Sve više je prisutan u području virtualnih valuta gdje se probio u svijet računalnih igara te u drugim naprednim platnim uslugama. Jelenić je ove subote bio glavni govornik nove Infobipove konferencije Dev Daysa u Termama Tuhelj gdje je okupio 270 programera.

Kako to da ste razvili virtualnu valutu YCoins?
Virtualnu valutu YCoins smo razvili s partnerima iz SoftBanka. Riječ je o jednom od vodećih mobilnih operatera u Japanu. YCoins valuta je namijenjena tamošnjim konzumentima digitalnih igrica i društvenih mreža, koji putem nje mogu brzo i jednostavno plaćati virtualna i digitalna dobra. Kada govorimo o YCoinsu kao proizvodu, nudimo ga proizvođačima igrica i digitalnih sadržaja, da ga integriraju kao metodu naplate svojih sadržaja krajnjim korisnicima. World of Tanks tako je jedna od mnogih igrica koja nudi svojim igračima u Japanu opciju plaćanja i putem YCoinsa.

U devet godina vaš je razvoj skočio sa dva na 130 ljudi. Kako ste se nosili s takvim rastom?
Bilo je svega i svačega. Teško je to sve opisati. Pokušaš, pa ne ide, pokušaš nešto drugo, ne ide, i znaš da imaš samo jedan pokušaj…i onda prođe. Bilo je tu teškoća s naplatom, klijentima, tehničko skaliranje, organizacijsko skaliranje, novi setovi problema, prilagodba i rješavanje, nakon čega se počinju javljati opet novi izazovi, kojima se opet pokušavate prilagoditi. Rast našeg developmenta na današnjih 130 ljudi obilježilo je puno, puno, ali stvarno puno truda i rada, puno neprospavanih noći, puno dobrih trenutaka, anegdota, ali i grešaka, tuge, stresa, panike…  

Kako to danas izgleda?
Vrlo dinamično, s mnogo koordinacije i konzultacija s voditeljima timova, samim developerima, mrežašima i tehničkim stručnjacima.

Kako je voditi razvoj koji uključuje upravljanje s 400 aplikacija, jer najveće hrvatske tvrtke imaju i po upola manje aplikacija?
Ne bih izdvajao aplikacije kao posebne. Mislim da je najvažniji pozitivan duh, volja i želja da se stvari naprave kako treba. Imamo i jako puno internih alata koji nam pomažu u "borbi" sa svim tim aplikacijama. I oni su rezultat inicijativa naših ljudi. Sada možemo pisati blogove kakve pišu Netflix ili Spotify, jer smo imali slične probleme i rješavamo ih na slične načine. Nema tu jedne killer aplikacije, više volim vjerovati da se radi o mindsetu, kulturi i načinu razmišljanja.

Kako ste uspjeli u tako kratko vrijeme izgraditi infrastrukturu od šest podatkovnih centara?
Razvoj je svakako bio postepen. Jedna od ključnih odluka koje smo donijeli u samim počecima jest stalno reinvestiranje u infrastrukturu, razvoj i sigurnost našeg sustava. Sve drugo je išlo nekako prirodno. Dolazi više klijenata, više zahtjeva, potrebne su veće performanse sustava, dodajete hardware, skalirate. Onda vam se javljaju klijenti da se žele spajati isključivo na lokalni podatkovni centar u zemlji. Kada to zatraži najveća banka u Rusiji, onda to i napravite! Pa je negdje zbog satelitskih linkova kojima je zemlja spojena sa svojom međunarodnom središnjicom prevelika latencija, pa opet idete na lokalni podatkovni centar. Jednostavno napravite ono što treba da klijent bude zadovoljan.

Zašto razvoj imate isključivo u našoj regiji kad ga možete imati bilo gdje na svijetu?
Pred više godina pokušali smo imati razvojni centar u Kuala Lumpuru. Međutim, pokazalo se da je lakše upravljati razvojem koji je smješten u regiji. Pula je bila naša prva razvojna baza, potom Zagreb, gdje danas radi većina naših programera u Hrvatskoj. Kasnije smo utemeljili centre u Beogradu, Sarajevu i Rijeci. No, kako se prilike na tržištu mijenjaju i traže stalnu prilagodbu, nije isključeno da ćemo ubuduće možda imati razvoj i na nekim drugim lokacijama.

Potražnja

Hoćete li širiti razvoj u Hrvatskoj u svojim razvojnim centrima u Puli, Zagrebu i najnovijem, u Rijeci?

U Hrvatskoj imamo više od 130 programera, i još toliko tehničkih i mrežnih stručnjaka. Planiramo dodatna zapošljavanja u softverskom razvoju i većini tehničkih odjel. Jedan od prioriteta do kraja ove godine sigurno je širenje razvojnog centra u Rijeci. Posla imamo poprilično, i trenutno su nam potrebe takve da praktički svi timovi trebaju dodatna pojačanja.