Iako je industrijska velesila i već desetljećima predvodnik u inovacijama, Njemačka značajno zaostaje u digitalizaciji svojeg gospodarstva što je prepoznala i vlada, navodi Reuters.

Prema lanjskoj studiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Njemačka je "u donjem domu" ljestvice razvijenosti  infrastrukture brzog interneta.

Samo jedna od prepreka
Dok Japan i Južna Koreja predvode s dvije trećine optičke infrastrukture u internetskoj mreži, Njemačka je na 29. mjestu od 32 države OECD-a sa svega 2,1 posto udjela. Nedostupnost brzog interneta uzrok je što svega 16 posto njemačkih tvrtki koristi usluge "računalstva u oblaku", ključnog pokretača produktivnosti u 21. stoljeću, kako tvrdi OECD. To je daleko slabije od prosjeka OECD-a od 25 posto.

U tom su području predvodnici Finska s 57 posto, Švedska sa 48 posto te Japan sa 45 posto. "Ako nemate infrastrukturu, ne možete imati uspješnu digitalizaciju gospodarstva", ističe analitičarka OECD-a Verena Weber. Slaba raširenost brzog interneta samo je jedna od prepreka zbog kojih njemačke tvrtke sporo usvajaju digitalne tehnologije, tvrde poslodavci. U uzroke problema valja ubrojiti i vladinu slabašnu efikasnost po tom pitanju, ali i nedostatak volje kod malih i srednjih poduzeća – čuvenih "Mittelstand" – za modernizaciju proizvodnje i proizvodnih procesa.

Ne treba zanemariti  ni da su godine nacističkog i komunističkog režima i sveopćeg nadziranja ostavile traga na Nijemcima koji sumnjičavo gledaju na dijeljenje podataka putem digitalnih platformi.

Neodrživi modeli
Zbog niske brzine interneta digitalni poslovni modeli u većini države su neodrživi, ističe Alexandra Horn iz udruge malih i srednjih poduzeća BVMW. Hvatanje priključka u digitalizaciji za konkurentskim državama stoga je jedan od prioriteta četvrtog mandata kancelarke Angele Merkel koja je nedavno izjavila da "budući prosperitet zemlje ovisi o tome". Cilj je do 2025. cijelu Njemačku premrežiti optičkom infrastrukturom.

U tu svrhu u fond za digitalizaciju "ulit" će se 2,4 milijarde eura. Međutim, fond za subvencioniranje investicija u širokopojasni internet već postoji, ali s minimalnim rezultatima. Od raspoloživih 689 milijuna eura, u tu je svrhu prošle godine povučeno samo tri posto, odnosno 22 milijuna eura. Međutim, kako navode poduzetnici, za poražavajući rezultat najviše "zasluga" ide sporim birokratskim procedurama.