Eksplozija broja električnih automobila na norveškim cestama počela je čak ugrožavati porezne prihode te zemlje, inače vodećeg europskog proizvođača nafte.

Kako navodi Reuters, trećina automobila prodanih u Norveškoj prošle godine je na električni pogon što je novi svjetski rekord. Ako prodaja nastavi ovom dinamikom, ambiciozni cilj prestanka prodaje automobila s motorom na unutarnje sagorijevanje do 2025. postat će sasvim dohvatljiv.

Mali korak prema cilju
Radi se o cilju koji je izglasan u parlamentu kako bi Norveška postala prva zemlja u svijetu s nultom emisijom ugljičnog dioksida od prometa. Podaci norveškog autokluba (NRF) pokazuju da su električni auti lani sudjelovali s 31,3 posto u ukupno prodanih 148.000 vozila. Još 2017. taj je udjel iznosio 20,8 posto, a tek 5,5 posto prije šest godina. Inače, ukupna je prodaja lani pala sedam posto, prekinuvši višegodišnji rastući trend.

"To je mali korak prema cilju za 2025.", istaknuo je direktor NRF-a Oeyvind Solberg Thorsen. Prodajni podaci za prošlu godinu dodatno su učvrstili vodeću globalnu poziciju Norveške u elektromobilnosti. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) – koja u električne automobile ubraja i hibridna vozila čija se baterija može puniti na utičnici – pokazuju da je udjel takvih vozila u Norveškoj 2017. dosegao čak 39 posto. To je daleko ispred drugoplasiranog Islanda gdje udjel takvih vozila iznosi 12 posto te Švedske na trećem mjestu sa šest posto udjela.

S druge strane, na velikim tržištima, poput Kine i SAD-a, udjel električnih automobila iznosi još uvijek sramežljivih 2,2, odnosno 1,2 posto. Međutim, u Kini je u prvih 10 mjeseci prošle godine prodano manje od 18 milijuna vozila pokretanih benzinom ili dizelom, nasuprot 18,7 milijuna u istom razdoblju 2017. godine. Istovremeno je prodaja vozila na alternativni pogon gotovo udvostručena – sa 405.000 na 793.000 primjeraka.

Kada je već riječ o globalnim kretanjima, najnovija predviđanja govore da smo prošle godine svjedočili vrhuncu prodaje automobila na benzinski ili dizelski pogon. Još početkom 2018. analitičari su smatrali da će globalna potražnja za vozilima s motorima na unutarnje sagorijevanje rasti sve do 2022., a možda i kasnije. Procjene Moody'sa pokazuju da je globalna prodaja lani porasla blagih 0,2 posto na 95,5 milijuna vozila, a od ljeta je primjetan pad potražnje za vozilima na pogon fosilnim gorivima na trima velikim tržištima – Kini, Europi i SAD-u.

Konzultantska kuća Evercore ISI predviđa da će prodaja ove godine pasti 0,6 posto dok banka JP Morgan predviđa pad proizvodnje automobila za jedan posto, što bi bio prvi takav slučaj nakon devet godina. AlixPartners pak predviđaju da će ove godine prodaja električnih automobila u svijetu rasti za 1,5 milijuna komada čime bi se tržišni udjel takvih vozila povećao za 1,6 posto.

Teško dohvatljiv
Kupci vozila na električni pogon u Norveškoj uživaju čitav niz povlastica, od oslobađanja od dijela poreza do besplatnog parkiranja i punjenja strujom na stanicama. Stoga ne čudi da su Norvežani lani kupili 46.092 električna automobila što je 40 posto više nego godinu ranije. Najviše se kupovao Nissanov model Leaf. Istovremeno je prodaja dizelaša pala 28 posto, benzinaca za 17 posto dok je prodaja hibrida koji se ne mogu puniti manja za petinu.

Erik Andersen, direktor norveške udruge uvoznika automobila kaže kako skok prodaje električnih vozila nagriza norveške porezne prihode. S druge strane, konzultantska kuća ITE sumnjičava je da prestanak prodaje dizelaša i benzinaca do 2025. može biti ispunjen. "Striktno govoreći, ne smatram da je to moguće prvenstveno jer mnogo ljudi nema privatno parkirno mjesto i neće kupiti takvo vozilo ako ga ne može puniti kod kuće", kaže ekonomist ITE-a Lasse Friedström.