Vladina inicijativa za snažnijom digitalizacijom njemačke industrije dovela je do goleme potražnje za inženjerima koju tamošnja sveučilišta ne mogu zadovoljiti.  

Prije tri godine vlada u Berlinu lansirala je inicijativu Industrie 4.0 kojoj je cilj digitalizirati proizvodne procese u strojogradnji, kralježnici njemačke industrije, ali i ekonomije u širem smislu. Inicijativa je imala još jedan cilj, a to je smanjivanje ovisnosti o američkoj tehnologiji, podsjeća Wall Street Journal. Kako sada stvari stoje, Industrie 4.0 ima uspjeha. Prema podacima Boston Consulting Groupa, 64 posto njemačkih poduzeća iz sektora strojogradnje u sljedeće dvije godine digitalizirat će svoju proizvodnju, nasuprot 36 posto američkih konkurenata.

Tek prvi korak
Tako nekadašnji divovi metaloprerađivačke industrije, poput Roberta Boscha, sve više postaju tehnološke kompanije. Konkretno, samo Bosch zapošljava preko 15.000 inženjera za razvoj softvera. "Njemačke kompanije vrlo brzo uvode inovacije u proizvodne pogone", ističe za WSJ Rolf Wutzke, znanstvenik u istraživačkoj organizaciji Fraunhofer. Međutim, digitalizacija proizvodnje tek je prvi korak. Poduzeća će kasnije trebati cijelu vojsku stručnjaka da digitaliziraju i proizvode. Sve to traži stručnjake, a njih jednostavno nema dovoljno. Federacija inženjera procjenjuje kako će njemačke tvrtke ove godine trebati 85.200 inženjera, a naći će ih samo 73.500.

No, u sljedećih deset godina potražnja za tim profilom stručnjaka biti će čak tri puta veća od ponude. Potražnja za inženjerima ne treba čuditi ako se zna da je Njemačka treći svjetski proizvođač strojeva i industrijske opreme, odmah poslije Kine i SAD-a. Sektor strojogradnje broji 3200 kompanija, većinom u obiteljskom vlasništvu koje zapošljavaju oko milijun radnika. Drugim riječima, strojogradnja je najveći poslodavac od svih ostalih industrijskih sektora. Međutim, njemačka sveučilišta još od ujedinjenja 1990. ne "izbacuju" dovoljno inženjera. A za to postoji razlog, ističe Oliver Koppel, ekonomist u Institutu za ekonomska istraživanja iz Kölna.

"Spori ekonomski rast od 1995. do 2002. obeshrabrivao je studente da upisuju inženjerske programe", kaže Koppel. Tijekom tog razdoblja broj diplomanata tehničkih zvanja pao je s 50.000 godišnje na 30.000. Posljedice su vidljive danas nakon desetljeća ekonomske ekspanzije. Od 1,7 milijuna inženjera koji rade u Njemačkoj, 37 posto je starije od 50 godina. Više od 600.000 otići će u mirovinu tijekom sljedećih deset godina, čime će nestašica stručnjaka postati još gora. U rješavanju tog problema velike su kompanije u prednosti pred manjim tvrtkama jer imaju veću privlačnu snagu zbog svog ugleda i financijske snage. Poznati proizvođač viličara Jungheinrich osim viličara sada nudi opremu, sustave i obuku za rad u potpuno automatiziranim skladištima. Predsjednik Uprave Hans-Georg Frey ističe kako je prodaja te divizile prošle godine rasla 25 posto, dok je prodaja cijele kompanije rasla 10 posto. Iz tog razloga Frey kaže kako nisu imali problema s nalaženjem inženjera.

Zapošljavanje stranaca
Zbog zemljopisne rasprostranjenosti svog poslovanja velike kompanije mogu si dopustiti i zapošljavanje inozemnih stručnjaka. "Ne oslanjamo se samo na jedan bazen radne snage", kaže Gordon Riske, izvršni direktor proizvođača viličara i dizalica Kion koji posluje i u SAD-u, Aziji i Južnoj Americi. "Za nas ne bi imalo smisla da zapošljavamo samo njemačke inženjere", dodao je Riske. Manje tvrtke moraju biti kreativnije u privlačenju netom diplomiranih inženjera. Tako se proizvođač robota Preccon Robotics oslanja na suradnju s lokalnim visokim školama i fakultetima. "Ovisimo o kreativnosti mladih inženjera", kaže direktor marketinga i prodaje Hartmut Lindner. No, malim tvrtkama situaciju dodatno komplicira trend rastuće specijalizacije tehničkih stručnjaka. 

Specijalizacija

Zahtjevi digitalizacije
Digitalizacija proizvodnje i proizvoda zahtijeva sve više specijaliziranih stručnjaka, a potrebe za takvom vrstom stručnjaka sveučilišta ne uspijevaju dovoljno brzo zadovoljiti. "Digitalizacija zahtijeva softverske inženjere te elektrotehničke stručnjake, a Njemačkoj ti profili definitivno nedostaju. Imamo velikih problema s nalaženjem stručnjaka", kaže Marcus Frei, čelnik Frei Roboticsa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“