Najveće europsko gospodarstvo i glavni motor oporavka eurozone moglo bi početi posustajati i to već iduće godine. Razlog je kronični nedostatak kvalificirane radne snage. Naime, kako je pokazalo istraživanje Boston Consulting Groupa na njemačkom tržištu rada bi do 2020. godine moglo nedostajati 2,4 milijuna radnika, što bi do do 2030. godine moglo porasti na minus od zabrinjavajućih 10 milijardi radnika. 

Gore od nezaposlenosti
Do tada bi se ponuda na tržištu rada trebala smanjiti s današnjih 47 na 37 milijuna radno sposobnih Nijemaca i useljenika koji tamo rade."Unatoč tome što je ovaj trend alarmantan, on je jedna zamijećen, a kamoli da se nešto konkretnije poduzima kako bi se riješio problem krize ljudskog kapitala", rekao je za The Financial Times Reiner Stack, stariji partner u Boston Consulting Groupu.Prema nekim kriterijima Njemačka je već vrlo blizu pune zaposlenosti, koja je prema definiciji ekonomista u industrijskim zemljama dosegnuta kada stopa nezaposlenosti padne na između četiri i šest posto. U njemačkoj je u svibnju stopa nezaposlenosti iznosila 6,7 posto i već su se počeli pojavljivati prvi znakovi slabljenja ponude na tržištu rada. "Već je uočena nestašica u segmentu IT stručnjaka, ali i u brojnim drugim djelatnostima", ističe Stack.Istraživanje Boston Consulting Groupa naglasilo je osim kroničnog manjka radne snage i činjenicu da poslodavci sve teže nalaze radnike s vještinama koje su im potrebne.
 

Tako, prema istraživanju Boston Consulting Groupa još uvijek postoji blagi višak ponude radnika sa osnovnim obrazovanjem. No, kada je riječ o nedostatku stručnih radnika to nije samo problem Njemačke, već i cijele Europe.Pomalo paradoksalno je to što je Njemački problem u potpunoj suprotnosti s ostatkom eurozone gdje stopa nezaposlenosti iznosi 11,7 posto. U Španjolskoj je primjerice bez posla čak četvrtina radno sposobnog stanovništva. No ovakva situacija na njemačkom tržištu rada mogla bi imati jednako štetne posljedice kao i visoka nezaposlenost u drugim državama eurozone."Manjak radne snage rezultira usporavanjem gospodarskog rasta, do inflacije plaća te otežava pokretanje i razvoj poduzetništva", upozorava Strack. Dodaje kako nasuprot toga visoka nezaposlenost nema toliko negativne ekonomske posljedice iako može rezultirati gubitkom specifičnih potrebnih znanja i redukcijom porezne baze.

Korporativno rješenje
Zanimljivo je što u Boston Consulting Groupu procjenjuju kako će i u Italiji, ali i u Španjolskoj do 2030. doći do manjka ponude na tržištu rada, iako prognoziraju kako će još 2020. te države imati veću ponudu od potražnje. Politika u pravilu ima poprilično kontroverzna rješenja za pitanje nedostatka radne snage. Strack smatra kako biznis mnogo bolje reagira po tome pitanju od političara. Tako Nijemcima za prevenciju projeciranog deficita radnika 2030. preporučuje povećanje broja imigranata na 100.000 godišnje, povećanje uključenosti radno sposobnih žena na tržištu rada sa 71 na 80 posto,  kao i osoba starijih od 65 godina sa četiri na 10 posto, a sve to uz povećanje stope rasta produktivnosti radnika."Ovo je više tipičan pristup kompanija tome problemu koje poduzimaju slična rjšenja, no sve je to još daleko od prioriteta vlada", zaključuje Stack.

Krivi potezi

Potcjenjivanje problema

Primjer potpuno pogrešnog pristupa gorućem problemu nedostatka stručne radne snage pokazala je upravo Njemačka smanjivanjem dobne granice za umirovljenje sa 65 na 63 godine, smatra Reiner Strack, stariji partner u Boston Consulting Groupu. Ilustrira to Japanom koji se prije deset, petnaest godina nije uhvatio u koštac s tim problemom pa je danas postao gospodarstvo s vrlo niskim stopama rasta. "Političari dramatično potcjenjuju dimenzije ovoga izazova, koji će do 2030. godine postati globalni problem", upozorava Reiner Strack.