Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija, koji je po pritiskom članstva te stranke da podnese ostavku nakon debakla na izborima u BiH 12. listopada, u petak je ocijenio kako je sada najvažnija zadaća objedinjavanje političkih stranaka lijeve orijentacije pozvavši pritom i čelnika Demokratske fronte Željka Komšića, no ovaj je taj poziv odbio.

Nakon što je nekoliko istaknutih članova vodstva SDP-a podnijelo ili je najavilo podnošenje ostavki te zatražilo sazivanje izvanrednog kongresa stranke na kojemu bi se biralo novo vodstvo, Lagumdžija je lokalnim medijima izjavio kako bi za sve ipak bilo najbolje da se odmah pokušaju ujediniti stranke koje okupljaju glasačko tijelo ljevice.

U intervjuu za BH Radio 1 Lagumdžija je ustvrdio kako je o tome već razgovarao s nekima od bivših istaknutih članova SDP-a poput ratnog predsjednika Skupštine BiH Mire Lazovića i nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH i sadašnjeg gradonačlenika Sarajeva Ive Komšića.

"S Mirom Lazovićem i Ivom Komšićem sam već razgovarao ovih dana o tome da idemo s onim što je SDP već nudio na ovim izborima – ujedinjeni", kazao je Lagumdžija no nije pojasnio kakve je odgovore dobio.

Lazović i Komšić su nakon odlaska iz SDP-a formirali novu stranku pod nazivom Socijaldemokratska unija (SDU), no ona ni na jednim izborima do sada nije ostvarila značajnije rezultate, a prije posljednjih se raspala na dvije još manje stranke.

Lagumdžija je izrijekom potvrdio kako njegov poziv na ujedinjenje ljevice vrijedi i za Demokratsku frontu (DF), odnosno njena predsjednika Željka Komšića, novu stranku na političkoj sceni koja se ostvarila dobar rezultat na nedavnim izborima.

"Ja čestitam DF-u i Komšiću na onome što su uradili… Pozivam DF i Željka Komšića da vidimo na koji način i kako možemo objediniti ideju socijaldemokracije u ovoj zemlji. Ali, imam samo jedan uvjet: nemoj bit narančast. Il si crven ili nisi!", kazao je Lagumdžija aludirajući na narančasto-plavo znakovlje koje koristi DF na stranačkim obilježjima.

SDP je na izborima 12. listopada uspio osvojiti tek tri mandata u Zastupničkom domu parlamenta BiH, dok je DF kao potpuno nova stranka na političkoj pozornici dobio čak pet mandata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Zbir od osam mandata točno je toliki koliko je SDP dobio na izborima prije četiri godine, a Željko Komšić ne dvoji kako je uspjeh njegove stranke dobrim dijelom temeljen na nekadašnjem biračkom tijelu SDP-a.

"Koristim priliku da se zahvalim svim biračima SDP-a…", kazao je Komšić na prvom postizbornom susretu s novinarima što je izazvalo salvu smijeha jer se on zapravo kanio zahvaliti biračima DF-a.

Komšić je na sve to reagirao također sa smiješkom dodajući kako je jasno da su za njega glasovali oni koji su svoj glas ranije davali SDP-u.

Predsjednik DF-a potvrdio je kako i sam vjeruje u objedinjavanje ljevice, bez obzira na trenutačno stanje. "To će se desiti kad-tad", kazao je Komšić dodajući kako je preduvjet za ujedinjenje to da se s političke pozornice maknu "egomanijaci". Nije pritom nikoga izrijekom spomenuo ali je jasno kako je aludirao upravo na Lagumdžiju s kojim se ranije sukobio i zbog čega je i napustio SDP prije godinu i pol.

Lagumdžija pak ocjenjuje kako je bez obzira na izborni poraz SDP stožerna snaga ljevice. "SDP je ipak firma za 105 godina tradicije. Ne možete vi iz epruvete napraviti neku novu ljevičarsku firmu", tvrdi Lagumdžija.

Na konstataciju kako upravo njega mnogi smatraju "jednim od grobara socijaldemokracije", Lagumdžija je kazao kako mu to godinama prigovaraju oni koji su bez ikakve odgovornosti.

"Neka više sjašu s takvih optužbi i neka se uhvate objedinjavanja i jačanja socijaldemokracije", poručio je Lagumdžija, koji je na čelu SDP-a još od 1997. godine kada je naslijedio Nijaza Durakovića.

Uz titulu doktora znanosti i profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu Lagumdžija se može pohvaliti i najdugovječnijim stažom u politici među istaknutim dužnosnicima u BiH. Političku karijeru započeo je još u nekadašnjem Savezu komunista BiH, u prvoj ratnoj vladi samostalne Republike BiH bio je potpredsjednik do 1993. godine, kada je teško ranjen u eksploziji granate u Sarajevu. Nakon dugotrajnog oporavka ponovo se politički aktivirao te je od 1996. godine bio zastupnikom u državnom parlamentu da bi 2000. godine postao predsjedateljem Vijeća ministara BiH i ministrom vanjskih poslova, a tu je dužnost ponovno obnašao nakon pobjede SDP-a na izborima 2010. godine.