Za umirovljenike koji vole stabilne vlade, nisku stopu kriminaliteta, druženje, sjajnu hranu, vino i kulturu Market Watch odabrao je deset rajskih oaza uvrstivši na sjajno šesto mjesto Hrvatsku (i prikrpavši joj usput Crnu Goru). Razumije se da Hrvatska iz dobro znanih razloga nije eldorado za domaće umirovljenike, ali oni koji primaju naknadu veću od one koja omogućuje puko preživljavanje u našoj zemlji mogu provesti ugodnu starost. Službeni jezici u osam od deset zemalja pripadaju romanskoj jezičnoj skupini, a jedine su iznimke Irska te Hrvatska.
Mir istaknuo ljepotu
Napredak koji je Hrvatska postigla u poraću nije ostao nezamijećen u svjetskim okvirima. Tvorci ove rang-liste naglašavaju da bi prije dvadesetak godina bilo nezamislivo uvrstiti Hrvatsku među poželjna odredišta za umirovljenike, ali kad su se vjetrovi rata smirili, ljepote naše države došle su do izražaja. O prirodnim ljepotama gradova kao što su Pula, Split i Dubrovnik ne treba govoriti, kao ni o ostalim drevnim rimskim gradovima na Jadranu. Među hrvatskim prednostima su i cijene prihvatljive za zapadne građane, privlačna klima uz obalu i blizina velikih urbanih centara Europske unije: Istra je najbliža sredozemna točka Nijemcima, Austrijancima i Švicarcima. Strani umirovljenik koji je nakanio naseliti se na istočnoj strani Jadrana mogao bi, umjesto Hrvatske, odabrati Crnu Goru. Njezina je jaka strana, kažu u Market Watchu, gostoljubivost domaćih ljudi prema doseljenicima. Druga prednost su vrlo podnošljive sredozemne zime uzduž obale, načičkane turističkim lokacijama koje će sve bolje kotirati kod međunarodnih putnika.
Najprivlačnija Irska
"Keltski tigar" posljednjih je godina pomalo onemoćao zbog financijske krize i pucanja nekretninskog balona, ali umirovljenicima nudi spokojnu i udobnu egzistenciju. Zbog pada cijena, danas je mnogo lakše kupti nekretninu u Irskoj nego kad su banke dijelile kredite šakom i kapom. Na zelenom otoku mnogo je sela idealnih za dobrostojeću stariju populaciju. Zapadni gradovi kao što su Waterville, Tralee, Dingle i Ballybunion imaju puno pubova i restorana, malih dućana i mirno susjedstvo, što im daje osobitu draž. Kraj nekih privlačnih mjesta, kao što je Killarney, nalaze se i svjetski poznati tereni za golf. Nedostatak Irske? Vlažno i oblačno vrijeme. Dublin ne nosi uzalud naziv "sjetan grad", neovisno o živahnoj javnoj sceni.
Stara dobra Francuska
Drugoplasirana Francuska zemlja je u kojoj ćete dobiti punu protuvrijednost za svoj novac: hranu, piće, zdravstvenu njegu, muzeje, kulturu i atmosferu. Na francuskom jugu mazit će vas i klima. Pariz je izuzetno skup i stoga izvan domašaja svima osim jako imućnim umirovljenicima. No, u prostranoj državi poput Francuske ima mnogo pristupačnijih gradova i romantičnih sela u kojima se možete skrasiti i biti vrlo zadovoljni. Preporuka? Regija Languedoc-Roussillon, u kojoj se uz francuski govori i prekrasni okcitanski jezik, na pola puta između talijanskog, katalonskog i kastiljskog. Niz južnjačkih gradova za udoban život uključuje Montpellier, Nimes, Perpignan, Arles, Nicu, Avignon i brojna manja mjesta.
Španjolska lijepa i – jeftinija
Svrstana na treće mjesto, Španjolska je odavna popularno utočište Europljana koji traže mjesto za toplo zimovanje. Stotine tisuća Britanaca kupilo je stanove i kuće u Španjolskoj za stare dane. Njezina obala između uzbudljive, kozmopolitske Barcelone i Gibraltara naseljena je gradovima u kojima oni koji imaju novca (za razliku od mnogih domaćih ljudi) mogu bezbrižno živjeti. Španjolska hrana i vina su odlični, plaže su i zimi tople, ne i napučene. Što je najbolje za inozemne kupce, cijene nekretnina toliko su se srozale da je danas kvadrat u Barceloni i Madridu znatno jeftiniji nego u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Najprivlačnije lokacije su Balearski otoci, Alicante s okolicom te Andaluzija. Na jugoistočnom rubu Andaluzije je Almeria, antički grad popularan među turistima zbog mnogih znamenitosti, uključujući obližnji prirodni park Cabo de Gata.
Prestižan život u Italiji
Iza Francuske i Španjolske, još je jedna svjetski obljubljena destinacija za turiste i – umirovljenike: Italija. Toskana, Ligurija, Kampanija i Lacij mamac su za ljude koji osim udobna života žele i priliku da se pohvale vršnjacima svojom novom adresom. Market Watch ponajviše preporučuje Luccu, regiju i istoimeni gradić u Toskani, gdje se naselilo mnogo umirovljenika iz Britanije, Francuske i Njemačke. Grad ima samo 7500 stanovnika i vrlo je skup, ali pruža sve pogodnosti. Regija Abruzzo malo je povoljnija od Lucce ili Rima, smještena je osamdesetak kilometara istočno od Rima i proteže se iz unutrašnjosti prema Jadranskoj obali. Glavni je grad regije zlosretna L'Aquila, koja je 2009. teško stradala u potresu.
Šarm Latinske Amerike
Svatko tko se razumije u prilike u Srednjoj Americi složit će se da je Kostarika najprosperitetnija država regije. S imenom koje u prijevodu znači "bogata obala", ta je država sjeverno od Paname poznata po tome da nema vojsku, ali ima stabilnu vladu i ekonomiju te promiče ekoturizam. Mnogo stranaca provodi mirovinu u tom tropskom raju, iako su cijene nekretnina nabujale te unatoč nepotpunoj infrastrukturi i prilično lošim cestama. Od gradova kojima umirovljenici streme tu su glavni grad San Jose u središnjem dijelu države, Limon na karipskoj obali te Santa Cruz i San Isidro na pacifičkoj obali. Tik do Kostarike je Panama, dom glasovitoga kanala između Tihog oceana i Karipskog mora, vrlo privlačna emigrantima u mirovini. Panama je stabilna država bez tečajnog rizika, budući da je u upotrebi američki dolar. Ima dugu obalu s mnogo plaža i toplu klimu tijekom cijele godine. Boquet, bogato odmaralište na 1200 metara nadmorske visine, popularno je mjesto za umirovljenike.
Meksiko nije samo nasilje
Meksiko privlači državljane SAD-a i Kanade nižim troškovima života i vrlo kvalitetnom zdravstvenom zaštitom. Trgovine su pune poznatih brendova, a dosta ljudi govori engleski. No, najveću srednjoameričku državu bije glas izuzetno nasilne sredine u kojoj se vodi nekoliko ratova: između seljaka i vlastodržaca na jugu zemlje, između narko-kartela i državnih institucija te između samih narko-kartela za dominaciju. Unatoč visokoj stopi nasilja, u Meksiku ima sigurnih mjesta za ljude koji ne žele slušati zvukove metaka ni policijskih sirena. Sigurni gradovi uključuju Puerto Vallarta, Cabo San Lucas, Lake Chapala i dio svjetske kulturne baštine San Miguel de Allende.
Za ljubitelje čistog zraka
Ekvador je možda najegzotičnija destinacija za imućne umirovljenika. Iako postoje dijelovi Ekvadora gdje se zapadnjaci ne osjećaju ugodno, grad Cuenca prijateljsko je mjesto za useljenike. Proglašen dijelom svjetske kulturne baštine, taj je grad smješten visoko u Kordiljerima, okružen četirima rijekama. Dodatna je povoljna okolnost relativno niska cijena života za zapadnjačka poimanja.
Ljepota na kraju svijeta
Po kvaliteti života, uređenosti društva i prirodnim ljepotama Novi Zeland prije je u središtu nego na kraju svijeta. Dugačka 1593 km i na najširem djelu široka 402 km, ta se država sastoji od dva velika otoka, Sjevernog i Južnog, i mnogo malih. Osim prirodom, privlači i visokofunkcionalnim državnim institucijama i prijateljskim raspoloženjem ljudi, koji uživaju u planinarenju, ribolovu, skijanju, golfu… Najveći gradovi su Auckland, Wellington, Christchurch i Hamilton, ali su i manji izvrsni za umirovljenički život.
Top 10 umirovljeničkih oaza
Poznavanje jednog ili više stranih jezika, sklonost prema Europi, Latinskoj Americi ili Aziji, umjerena ljubav prema avanturama, prilagodljivost i odbojnost prema birokraciji, mitu i samovolji službenika navedeni su među kriterijima kojima se Market Watch rukovodio u sastavljanju liste. Kako su Hrvatska, a još više Meksiko, Ekvador i Panama prošli kriterij niske koruptivnosti, nije baš jasno. Očito su te zemlje skupile velik broj bodova u drugim kategorijama privlačnosti.
- Irska
- Francuska
- Španjolska
- Italija
- Kostarika
- Hrvatska
- Novi Zeland
- Panama
- Meksiko
- Ekvador
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a hrvatski umirovljenici bi trebali skupljati po kontejnerima prazne flaše iza stranih umirovljenika da si mogu kupiti koricu kruha i to zahvaljujući hrvatskim političarima koji su sebi osigurali dobre mirovine
Bas tako, da. Ali kako Twixer kaze, nitko nece niti doci tu. Na neke vanjske mirovine, ako se plate ovi porezi, uzet ce vam i pola mirovine+, a to je katastrofa.
Zdravstvo je takodjer ovdje u uzasnom stanju. Kada ste vidjeli da se neki politicar tu lijeci? Oni zdime, a nama je dobro ovdje, jelti. Svako malo nestasice lijekova, blokade bolnica, liste sve dulje i dulje, a usluga sve skuplja. Stoga mislim da ovo nece biti meka, ne.
otvoriti dom za starije i nemoćne osobe, po mogućnosti u priobalju ili samoj obali….to je business (samo treba imat kojeg [emo_euro] milera i povrat investije više nego siguran)
a hrvatski umirovljenici bi trebali skupljati po kontejnerima prazne flaše iza stranih umirovljenika da si mogu kupiti koricu kruha i to zahvaljujući hrvatskim političarima koji su sebi osigurali dobre mirovine
Ja smatram da je ovo jako dobro za Hrvatsku i treba da je dio naše strategije … jer starce ništa ne uzmu … samo trošu … i možemo izgraditi čitavu servisnu industriju, kao što je i Florida …. i tu je i eko hrvana, da ne nabrajam … ali neke stvare nisu mi logične kod naše vlade … Porez na inozemne mirovine … jako slab potez! Kad je ova analiza bila napravljena i da li su znali za ovaj novi porez? Hrvati iz Australije, Kanade, Australije govori kako njim se sada ne isplati vratiti u Hrvatsku. Tako da ni svoje ne možemo više privući. Super Hrvatska! Tjeraj svoju djecu u inozemstvu i neomuguči da vam se vaši stari Hrvati vrati … tako da i njihova djeca i prandjeca neće dolaziti. Baš ste pametni Hrvatska Vlada! Otjerati čete i povratnici kao što sam ja. Oh jej … bolje je da vam dođu Englezi, Njemci, Rusi, Česi, Slovaci, Taljani, Slovenci … neka napravu Taljanske Klubovi i Taljanske škole … itd. I zašto ni Hrvatska Vlada ni naša draga Hrvatska Katolička crkva (ja sam vjernik) nije ništa napravila za nas Hrvatski Povratnici sve ove godine? Kad su nam roditelji, trbuhom za kruhom, išli u inozemstvu, barem su tu bili naše Katoličke svečenike, koji su izgradili društva, ujedinili naš narod da jednom drugom pomože u asimilaciji, da začuvaju našu Hrvatsku kulturu, i ne mogu razumjeti zašto ta ista institucija nije još svatila da treba sada da pomožu Hrvatima izvan domovine da se vratu u svojoj domovini i da privuču svoju djecu tu. Pa mali smo narod, ovi koji nisu Hrvati kad se pomoćmu ovdje doseljivati će u 100 godina biti većina i mi Hrvati manjina. Žalosno … stvarno žalosna da bi plakala.
Ako Hrvatska bude nastavila kako ide na kraju i ja ču odseliti u Bali, Indoneziju …. $12 na mjesec struja za prosjećnu kuću. Bliže će mi biti dijeca, jer tu nemaju uvijete da bi njih ovdje privukla. Dolazi svako ljeto ali dok ne steknu nekakvu veću imovinu vani, ne mogu ovdje doći … ni Hrvatska djeca rođena tu nemaju posla … kamoli za moje. U Bali, cijene nekretnine su se udvostručili u godinu dana. Imaju vize za umirovljenike. Ima umirovljenika iz Europe i Australije. Poznam jednog Hrvata koji je tamo već 5 godina. Kupio je željište za $10,000 u Lovinac na Bali, gradi kuću … za lipu kuću sa bazenom … $60,000. Kaže da mu je super. Oženio se, čeka dijete iako je starac :-)) i imaju sluškinju i on je na penziju iz Nizozemske. Kaže da ima dosta prijatelja koja su iz Europe i Australije i jedva čekam ići pogledati.
Ma molim našu Hrvatsku Vladu i našu Crkvu da otvori oči, malo pomislu na budućnost Hrvatske i Hrvate i pokrenu nešto da prvo privuku naš narod, neka njim daju iniciative … neka zadruže našu djecu ovdje … i naravno neka i nam u strategiju bude da privlačimo druge umirovljenike. To je dobro za Hrvatsku ali ne na štetu naše Hrvate i njihove djece unutar i van Hrvatske.
Ali ipak moje iskustvo ovdje je da večino domači Hrvati bi rađe umirovljenike iz druge zemalja … jer mislu da će oni onda više imati za sebe i svoje … da ne trebaju djeliti svoju djedovinu sa braćama i sestrama i njihove djece iz inozemstva.
Eto, rekla sam što mislim … neka mi se i drugi Hrvatski povratnici pridružu u komentare … jesam li u pravu ili nisam ???
Volim Hrvatsku, volim naš narod ali stvarno imamo neke kulturne osobine koje je August Šenoa dobro opisao u svoju knigu Branka još u 18 stoljeću. I danas smo isti. Sami smo krivi za našu sudbinu sve dok ne promjenimo neke te naše slabe kulturne osobine.
sa poštovanje …. Jadranka
Uključite se u raspravu