Zbog više godišnjeg odmora, nižeg broja radnih sati te slabije obrazovanosti Europljani se u odnosu na Amerikance čine kao velike lijenčine. Prema studiji američko-kanadsko-njemačke skupine znanstvenika koju prenosi Bloomberg, prosječni Europljanin radi 19 posto manje nego Amerikanac. Prevedeno u radne sate, u Europi se na godinu odradi 258 sati manje nego s druge strane Atlantika.

Najsličniji su Švicarci

Kako su naveli autori – Alexander Bick sa Arizona State University, Bettina Bruggemann sa McMaster University u Ontariju te Nicola Fuchs-Schundeln sa frankfurtskog sveučilišta Goethe – radni sati značajno se razlikuju među europskim državama. Tako su po vremenu provedenom na radnom mjestu Ameikancima najsličniji Švicarci, dok su “najlijeniji” Talijani koji odrade čak 29 posto manje sati od Amerikanaca. Važno je naglasiti kako studija ne uzima u obzir samo vrijeme provedeno na poslu, već i vrijeme provedeno u mirovini, na godišnjem odmoru te u razdoblju nezaposlenosti.

Kada se stvari postave na taj način, tri su glavna razloga zašto “Amerika radi, a Europa se gradi”. Prvi je razlog što na starom kontinentu radnici imaju veći broj dana plaćenog godišnjeg odmora. Drugi je razlog u nižem broju radnih sati po zaposlenome, a tu se Europa dijeli na dva tabora. Jedan je zapadna Europa i Skandinavija gdje je niži broj radnih sati uzrokovan nižom tjednom satnicom. S druge strane, u južnoj i istočnoj Europi niži broj radnih sati uzrokovan je većom nezaposlenošću. Na kraju, treći je razlog u obrazovnoj strukturi u Europi gdje u radnoj snazi prevladavaju radnici nižeg i srednjeg obrazovanja, tvrdi trojac autora studije.

No, Bloomberg podsjeća kako je ovo tek jedan u nizu znanstvenih radova koji su pokušali objasniti razlike u europskoj i američkoj produktivnosti. Dora Gicheva, ekonomistica sa University of North Carolina-Greensboro podsjeća na studiju iz 2000. godine o odnosu prema radu američkih i njemačkih radnika, a koja je pokazala kako su američki radnici motiviraniji za prekovremeni rad zbog veće nejednakosti u plaćama unutar poduzeća.

Razlog su i veći porezi

U njemačkom slučaju plaće među radnicima različitih pozicija unutar poduzeća ujednačenije su nego u SAD-u, čime se gubi motiviranost za prekovremeni rad. Drugi je razlog što američki radnici smatraju da će im naporniji rad povećati šanse za napredovanje, a što opet donosi veće prihode. Druge pak studije pokazuju da se uzrok može potražiti i u poreznom sustavu, odnosno poreznom opterećenju rada.

Ma što o američkom poreznom sustavu govorio republikanski predsjednički kandidat Donald Trump, činjenica jest da američki poreznici manje uzimaju od plaća radnika u odnosu na europske im kolege. Znanstvene studije pokazuju kako su radnici manje motivirani zarađivati više kroz prekovremene sate ako im se zbog toga uzima više poreza. “Amerikanci doista jesu bogatiji od Europljana, a jedan je razlog su porezi koji smanjuju inicijativu za rad”, tumači Lee Ohanian, ekonomist sa kalifornijskog sveučilišta.
Studija iz 2006. sveučilišta Harvard i Dartmouth zaključila je kako se uzrok manje radnih sati u Europi treba tražiti u snažnijem sindikalnom organiziranju i većoj regulaciji rada. Na kraju, jedan od uzroka leži i u mirovinskim sustavima. Naime, mirovinska reforma u SAD-u rezultirala je da gotovo 20 posto radnika ostaje raditi i nakon 65. godine jer nisu sigurni da su dovoljno uštedjeli da bi ostatak života proveli u mirovini.