U Crnoj Gori na površini od 2850 hektara godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 mil. lit. vina, od čega izvezu 5,7 mil. litara. Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi.

Od hobija do proizvodnje

U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. godine i definiranja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.

“Imamo veliko povećanje novih registriranih vinarija, od četiri vinarije 2007. godine na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obujma proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog naslijeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a potpore su za mjere ruralnog razvoja, izravna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla – Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.

Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput obiteljske vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca također grade vinsku priču Crne gore. “Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetitelji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, točnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, aplicirat ćemo i za druge mjere potpore iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.

Šire podrumski prostor

Plantaže lidersku poziciju u regiji potvrđuju proizvodnjom od oko 22 milijuna kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 milijuna flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.

Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklariran kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Europi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 milijuna čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu. Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.

Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.

Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizira se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regije, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.