U Europskoj uniji (EU) u 2014. godini gotovo 10 milijuna zaposlenih na skraćeno radno vrijeme bilo je podzaposleno, što znači da je željelo raditi dulje i za to je bilo na raspolaganju, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno izvješće Eurostata o radnoj snazi u 2014. u EU.

U EU je u prošloj godini bilo 44,1 milijun zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom, a pritom je njih 9,8 milijuna ili 22,2 posto željelo raditi i više i za to je bilo na raspolaganju. Najveći udio takvih zaposlenih čine žene, njih 67 posto.

U ukupnom broju zaposlenih, udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom u dobi od 15 do 74 godina lani je EU iznosio 20,3 posto, objavio je Eurostat.

U Hrvatskoj je u 2014. godini bilo 34 tisuće zaposlenih na skraćeno radno vrijeme koji su željeli raditi veći broj sati i za to su bili na raspolaganju, odnosno njih 36,6 posto od broja zaposlenih na nepuno radno vrijeme.

Inače, udio zaposlenih na skraćeno radno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 74 godina u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj lani dosegnuo je 6,0 posto.

Među zemljama članicama najveći udio zaposlenih na skraćeno radno vrijeme koji su željeli raditi više i bili na raspolaganju u odnosu na ukupno zaposlene na skraćeno radno vrijeme zabilježen je lani u Grčkoj (72,1 posto), na Cipru (65,9 posto) i u Španjolskoj (57,3 posto). Daleko najmanji udio, s druge strane, zabilježen je u Nizozemskoj (4,0 posto), a slijede Luksemburg (10,5 posto), Danska (10,7 posto), Estonija (11,2 posto) i Češka (11,4 posto).

Uz ekonomski aktivnu populaciju, prošle je godine u EU zabilježeno i 11,6 milijuna ekonomski neaktivnih građana u dobi od 15 do 74 godina, koji se mogu smatrati određenom dopunom za tržište rada i potencijalnom dodatnom radnom snagom. Oni predstavljaju 4,8 posto ukupne radne snage u EU.

Pritom je njih 9,5 milijuna bilo sposobno za rad ali ga nije tražilo, a 2,2 milijuna je tražilo posao no nije odmah bilo na raspolaganju, primjerice studenti.

I po pitanju potencijalne dodatne radne snage također su zabilježene značajne razlike među zemljama članicama, pri čemu je najveći njihov udio zabilježen u Italiji, od 13,6 posto ukupne radne snage u dobi od 15-74 godina, a slijedi Hrvatska, s 9,6 posto, Bugarska, sa 7,6 posto i Finska, sa 7,4 posto.

U Hrvatskoj je tako 182 tisuće građana lani činilo ukupnu potencijalnu dodatnu radnu snagu, pokazuju podaci iz Eurostatova izvješća za 2014.