Prestižni inozemni magazin posvećen vizualnim komunikacijama Communication Arts predstavio je u svom posljednjem izdanju izabrane vizualne identitete i ambalaže zagrebačkog dizajnerskog dvojca Manasteriotti∞Marić. Igor Manasteriotti i Mia Marić na web stranicama Communication Artsa predstavljeni su i u rubrici Fresh, kao novootkriveni dizajnerski talenti.

Diplomirani grafički dizajneri Igor Manasteriotti i Mia Marić, poznatiji kao dvojac Manasteriotti∞Marić, od kraja 2010. godine zajednički vode studio specijaliziran za brendiranje ljudi, proizvoda i tvrtki.
 

Press foto

Ipak, zagrebačkom studiju to nije prvo priznanje takve vrste. Naime, američki časopis PRINT objavio je prošle godine njihove radove nakon što su osvojili jednu od pet nagrada za najbolji portfolio.

Igor Manasteriotti i Mia Marić često surađuju s vodećim hrvatskim agencijama, a za svoj rad nagrađivani su svjetskim i domaćim stručnim nagradama poput Red Dota, Graphisa, Cropaka, Rebranda, Type Director's Cluba, Print Magazinea, Zgrafa, Hrvatskog dizajnerskog društva, Sudnjeg dana. itd. Radovi su im objavljeni u više od 20 stručnih knjiga i publikacija. Povodom najnovijeg priznanja porazgovarali smo s Igorom i Mijom, koji su nam otkrili više o svom radu, uspjesima i samim počecima.

Ukratko, kako ide priča o osnivanju studija Manasteriotti∞Marić i što vas je potaknulo na pokretanje posla?

Igor: Krajem 2010. brending agencija u kojoj smo godinama radili zbog krize i poteškoća u poslovanju bila je primorana ugasiti odjel za dizajn, pa su tako ugašena i naša radna mjesta. Morali smo brzo odlučiti što ćemo — tražiti novi posao ili riskirati na tržištu koje se počelo mijenjati, stvarajući prostor za manje, specijalizirane dizajnerske biroe i okušati sreću.

Mia: S obzirom na naše dotadašnje rezultate koji su uključivali razne svjetske stručne nagrade, impozantnu listu zadovoljnih klijenata te dugogodišnje iskustvo odlučili smo preuzeti poslovno kormilo u svoje ruke, i nismo požalili, makar su nam svi govorili da smo ludi.

Kako izgleda pokretanje dizajnerskog studija u vremenima krize? Je li bilo nekih značajnih prepreka i poteškoća?

Igor: Prije pokretanja studija riješili smo se svih velikih financijskih opterećenja i kredita tako što smo rasprodali sve što nije bilo neophodno. To je bilo izuzetno bolno ali i važno, neka vrsta katarze. Počeli smo s vrlo zdravom financijskom situacijom koja nam je omogućila da ostanemo nezavisni i biramo kvalitetne projekte. Dobri rezultati tih projekata i fokusiranost na kvalitetu a ne brzu zaradu donijeli su nove preporuke. Kotač se polako počeo kotrljati. To nas je samo dodatno motiviralo. Kao vanjski suradnici nastavili smo surađivati i s agencijom u kojoj smo prethodno radili, a ta suradnja se nastavila do danas.

Mia: Poteškoće su standardne i svim poduzetnicima dobro poznate — razni državni nameti, birokracija, nestabilna i nejasna porezna politika i općenito troškovi koje je teško predvidjeti i planirati. Tu je najvažnije ostati hladne glave i izdržati jer sve to može početnika baciti u depresiju.
 

Izvor: Manasteriotti∞Marić

Što biste izdvojili kao svoje najveće dosadašnje uspjehe?

Igor: Tri su velika uspjeha koja slavimo ove godine. Prvi, što smo uspjeli u naumu da se osamostalimo i preuzmemo kontrolu nad svojim poslovnim životom (koliko je to danas moguće). Drugi, što smo u samo tri godine uspjeli izgraditi portfolio uspješnih komercijalnih radova koji je prepoznat i pohvaljen od PRINT i Communication Arts magazina, najvažnijih svjetskih stručnih publikacija na području grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Uz to, primili smo još niz priznanja uključujući i nagradu za dizajnere godine na festivalu Sudnji dan. Iza svega toga naravno stoje sretni klijenti što nam je najveća nagrada.

Mia: I treće, da ne zaboravimo, upravo smo uselili u svoj prvi poslovni prostor, mali kvadraturom ali iznimno funkcionalan i izrađen po mjeri naših trenutnih potreba, za rad, kreativu i druženje s poslovnim partnerima i prijateljima. Dali smo zaista sve od sebe da iskustvo posjete Manasteriotti∞Marić studiju bude što ugodnije. Još završavamo detalje pa ćemo ga uskoro s ponosom predstaviti na našoj internet stranici i Facebooku.

Tko su vam ciljani klijenti i kako dopirete do njih?

Igor: Ciljamo na klijente koji razumiju važnost vrhunskog brandiranja svoje tvrtke ili proizvoda, shvaćaju da je to dugoročno ulaganje a ne trošak, i da će im naš know-how i iskustvo povećati vrijednost i konkurentnost na tržištu. Radili smo za domaće i međunarodne klijente iz raznih industrija te svakom klijentu pristupamo kroz promišljen, vrlo uhodan kreativno-strateški proces koji ne umanjuje važnost intuicije, a svaku vizualnu odluku klijentu detaljno objasnimo. Svrha grafičkog dizajna je vizualna komunikacija a ne dekoracija. Ne radimo razliku između malih i velikih klijenata, uživamo radeći ambalažu za obiteljsko maslinovo ulje kao i rebranding tvrtke s pedeset prodavaonica diljem regije.

Mia: Što se tiče dopiranja do klijenata, preporuke su definitivno najbolji i najsigurniji izvor poslova tako da klijenti zapravo pronalaze nas. Ipak, ne oslanjamo se samo na preporuke. U svijetu je danas toliko mogućnosti a internet je odavno srušio granice pa je šteta ograničavati se. Umjesto da kucamo klijentima na vrata i nudimo svoje usluge, promociju većinom radimo preko internet stranice i društvenih mreža—uglavnom Facebooka—gdje ljudima dajemo uvid u naš kreativni proces, život, zgode i nezgode te predstavljamo nove projekte. Potencijalni klijenti tako sami mogu odlučiti žele li raditi s nama i odgovara li im naš stil rada.

Tko su vam uzori u radu?

Igor: Kreativno, inspiraciju crpimo iz ikona dizajna 20. stoljeća, koji su praktično definirali ovo što mi danas radimo. Pored svih trendova koje je donio nagli razvoj tehnologije, čistoća i jednostavnost njihovih radova nije nadmašena, a pravila koja su postavili nisu se značajno promijenila. To su Chermayeff&Geismar, Paul Rand, Herb Lubalin, Paula Scher, Massimo Vignelli, Stefan Kanchev i još mnogi drugi.

Mia: Poslovno, pratimo razne male svjetske dizajnerske agencije i analiziramo njihove poslovne korake. Jako nas zanima taj poduzetnički dio uspješnog vođenja studija, nešto što je nam je kao kreativcima poprilično kontraintuitivno. Od financija do organizacije — tu znamo raditi greške pa dosta truda ulažemo da se popravimo.
 

Izvor: Manasteriotti∞Marić

Kako biste ocijenili trenutno stanje u domaćoj dizajnerskoj branši? Što je dobro, što je loše, u kojoj mjeri slijedimo svjetske trendove?

Igor: Kao posljedica krize tržište trenutno obiluje odličnim dizajnerskim studijima i freelancerima. Nije dobro što je mladim dizajnerima zbog stanja u državi otežano zaposlenje u studijima i agencijama u kojima bi kvalitetno naučili posao prije nego samostalno izađu na tržište — mogućnost koju smo mi imali i iskoristili.

Mia: Ne volimo baš tu rečenicu “praćenje svjetskih trendova” jer sugeriraju neku prolaznost. Tehnologija i alati napreduju ali pozadina dobrog dizajna je uvijek ista — autentičnost, iskrenost, hrabrost, ljubav i strast prema poslu. Takvi dizajneri kod nas apsolutno ne zaostaju za kolegama iz inozemstva.

Imate li kakvih savjeta za ostale koji žele krenuti vašim putem?

Igor: Teško je dati konkretne savjete s obzirom da sve zavisi od okolnosti u kojima se pojedinac nalazi. U našem konkretnom slučaju su sljedeća četiri savjeta bila krucijalna. Ne ulaziti u samostalni posao ako ste kreditno jako zaduženi ili imate velike mjesečne troškove, jer će oni samo narasti. Fokusiranje na postizanje vrhunske kvalitete a ne brze zarade. Maksimalno kontroliranje troškova i stvaranje budžeta za crne dane (moguće periode bez posla ili probleme s naplatom). Ne započinjati projekt bez uplaćenog avansa jer on izdvaja ozbiljne od neozbiljnih klijenata te pravednije dijeli rizik poslovanja.

Mia: Također, budite spremni i voljni prihvatiti da će vam poslovno-financijski dio preuzeti veliki dio vremena. Koliko god da ste talentirani kao kreativac, čim pokrenete posao postajete još jedan proizvod na tržištu. Opstanak neće zavisiti samo od kvalitete vašeg rada nego i poslovne sposobnosti.