Većina hrvatskih malih i srednjih poduzetnika razumije korist "Pametne proizvodnje" u svojim poduzećima, štoviše upoznati su s novim trendovima u industriji te imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo je 12 posto trenutačno implementira što nas stavlja na začelje u Europskoj uniji. 

Samo su Bugari gori
To su rezultati međunarodnog projekta Smart Factory Hub kojim se željelo na razini Europe saznati koliko su poduzetnici uključeni u Pametnu specijalizaciju i spremni za Industriju 4.0. U projektu je sudjelovalo 12 međunarodnih partnera, a s hrvatske strane je istraživanje vodila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koja je prikupila odgovore 26 hrvatskimhmalih i srednjih poduzetnika u industriji.  

Nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju te se trenutno nalazimo na kraju treće. Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0. Niski postotak uvođenja Industrije 4.0 u našoj zemlji očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI), provedenom u travnju ove godine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji.

Iza nas je samo Bugarska. Troškovi implementacije, nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici su zainteresirani za Pametnu proizvodnju te smatraju kako su sljedeća četiri područja najvažnija za povećanje konkurentnosti: bolja kvaliteta proizvoda, bolja koordinacija s kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima.

Većina malog i srednjeg poduzetništva je već implementirala nove tehnologije Cloud Storage/processing i Responsive manufacturing, a u budućnosti su zainteresirani za implementaciju tehnologija Data analytics i Smart maintenance. Analiza HAMAG-BICRO-a pokazuje da većina malih i srednjih poduzetnika trenutno ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unapređenjem. Odlike LEAN metode su velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta. 

Imaju želju pratiti trendove
Kako pojašnjava Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu bolji rezultati.  U menadžmentu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja. "Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje te hrvatski mali i srednji poduzetnici žele sudjelovati u tome.

Poduzeća koja nisu implementirala nove tehnologije žele postati aktivnija u budućnosti te su najviše zainteresirani za suradnju poduzeća u proizvodnji, za edukacije i obrazovanje te prijenos dobre prakse, što pokazuje njihovu želju za praćenjem novih trendova i rast kompetitivnosti.  Smart Factory Hub, projekt kojem je cilj poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije u Pametnoj proizvodnji, upravo će im u tome pomoći tijekom ove i sljedeće godine", komentirao je Vrbanec.

Sam projekt analize malog i srednjeg poduzetništva, Smart Factory Hub, financira Interreg Danube Transnational Programme, a s ciljem poboljšanja okvirnih uvjeta za inovacije u području Pametne proizvodnje na dunavskom području. Osim HAMAG-BICRO-a, uključeno je još 12 partnera iz devet zemalja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Projekt traje 30 mjeseci, od siječnja ove do lipnja 2019. godine, te ima vrijednost veću od 1,8 milijuna eura.