Hrvatska godišnje gubi više od deset posto BDP-a zbog korupcije, prijevara i financijskog kriminala, a prema Indeksu percepcije korupcije prošle smo godine zauzeli 60. mjesto od njih 180. 

Podatci su to koje navodi Yuri Sidorovich, glavni Deloitteov partner za forenziku u Adriatic regiji, s kojim smo razgovarali o navedenim izazovima netom nakon Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama, prvi put održanom u Hrvatskoj.

Koji su glavni razlozi i uzroci korupcije i prijevara?  
Korupcija i prijevare društveni su fenomen koji pokreće veliki broj faktora; od postizanja prodajnih ciljeva i nedostatka kontrole, do faktora koji su više psihološke prirode, uz stav "a što ja ne bih uzeo ono što mi pripada". U okruženju visoke stope tolerancije prema korupciji, ti su faktori, naravno, pojačani. Loše razvijeni mehanizmi korporativnog upravljanja, neučinkoviti progon počinitelja i velike društvene razlike stvaraju poligon za korupciju koja postupno ulazi u sve pore društva.

Odakle onda krenuti i kako vratiti povjerenje u sustav?
Najprije moramo priznati da imamo problem. U ljudskoj je prirodi da zatvaramo oči pred problemima, a rješenja tražimo kada već "gori". To vrijedi i za korupciju, a unatoč njezinoj dugoj povijesti, tek se prije 25 godina krenulo s ozbiljnim analizama. Koja su rješenja? Svi modeli teorijskog upravljanja rizikom prijevara naglašavaju ulogu vrha i menadžmenta u ovom procesu, koji se mora voditi pozitivnim primjerima i posvetiti rješavanju problema. To je ključni faktor pokretanja nečega, napretka i dobivanja pravih resursa. Ne postoje brzi popravci s čarobnim učinkom. Moramo čvrsto odlučiti da želimo promijeniti stvari i inzistirati na ulaganju u instrumente za podizanje svijesti i suzbijanje koruptivnih radnji. Svi znamo da je povjerenje nešto što možemo brzo izgubiti, a teško povratiti. Nažalost, trenutno se nalazimo u situaciji kada je povjerenje na vrlo niskoj razini i trebat će puno napora da se ta slika popravi.

Što je s pravosuđem?
Kazne i sankcije sigurno su važno sredstvo za odvraćanje od korupcije, ali samo ako se provode sustavno. Za razliku od zemalja s anglosaksonskim pravnim uređenjem, veliki problem u našem okruženju je to što zakone ne provodimo učinkovito. Ako samo pogledamo broj i iznos nagodbi koje tvrtke plaćaju za otvorene slučajeve kršenja američkog zakona o antikorupcijskoj FCPA, vidimo da su to višemilijunski iznosi, koji se broje čak i u milijardama, i bolna su točka i najvećim svjetskim korporacijama. Resursi koje te tvrtke ulažu u sprečavanje korupcije i osiguravanje poslovne koherentnosti su, naravno, na potpuno drugačijoj razini nego što smo navikli. Moramo procesuirati pojedince, ali važna je i odgovornost pravnih osoba za kaznena djela, što moramo početi prepoznavati i sankcionirati. Nažalost, još uvijek je prisutan dojam da sudovi nemaju dovoljno veliku moć kako bi profesionalno i apolitično rješavali pitanja financijskog kriminala.

Gdje se na ljestvici Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala nalazi Hrvatska?
Prema istraživanjima Indeksa percepcije korupcije za 2018. godinu, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu od ukupno 180, u društvu zemalja kao što su Saudijska Arabija, Kuba i Rumunjska. Ovaj indeks mjeri percepciju korupcije u javnom sektoru od strane stručnjaka i gospodarstvenika, tako da ne odražava opće stanje ovog problema u državi. Više od općeg indeksa trebala bi nas zanimati situacija u zdravstvu, koliko ulažemo u javnu infrastrukturu i kako možemo riješiti konkretne probleme u najzapostavljenijim industrijama. Ovdje nedostaju neke ozbiljnije analize koje bi dale temelj i usmjerile djelovanje na uža područja.

Kakav je angažman Deloittea u borbi protiv korupcije, prijevara i financijskog kriminala u regiji, kakvi su rezultati?
Kao najveća svjetska konzultantska tvrtka, imamo privilegiju promatrati dobre prakse u najrazličitijim okruženjima. Pri tome vidimo da su mjere za podizanje svijesti jedan od prioriteta u borbi protiv korupcije. Upravo se u ovom području Deloitte posebno angažirao. Kao dio Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama preuzeli smo inicijativu i stvorili forum za relevantne dionike koji žele pridonijeti nečem pozitivnom u procesu. Svi smo svjesni da rezultat našeg rada neće biti vidljiv sutra, možda ni za pet godina, ali nadamo se da ćemo se jednog dana moći osvrnuti i vidjeti da smo učinili nešto dobro. Što se tiče odnosa tvrtki prema ovom problemu, već danas vidimo napredak. Sve više tvrtki traži postavljanje anonimnih linija za izvještavanje o nepravilnostima, povećanje svijesti zaposlenika i mogućnosti ranog otkrivanja pomoću naprednih analitičkih alata i slično. Ove mjere će sigurno pridonijeti podizanju svijesti kod korporativnog upravljanja.

Kako izazovi koje navodite utječu na sustav, gospodarstvo i povjerenje stranih investitora?
Postoje različite procjene učinaka korupcije, uključujući one koje govore da Hrvatska godišnje zbog toga gubi više od 10 posto BDP-a. Te makro procjene jasno govore da svi plaćamo cijenu korupcije. Ono što mi svakodnevno primjećujemo su slučajevi kada se strani investitori povuku iz postupka kupnje zbog rizika usklađenosti poslovanja i financijskih posljedica, a iz istih razloga strane tvrtke raskidaju ugovore o distribuciji proizvoda. Strani investitori i poslovni partneri izuzetno su osjetljivi na bilo koje pitanje usklađenosti s propisima i nisu spremni na kompromise. Mislim da nije pitanje hoće li doći do ulaganja već kolika je cijena koju za to moramo platiti.

Kako na vrijeme prepoznati korupciju koja dolazi izvana?
Korupcija uvijek ima dvije strane; nekoga tko ponudi nešto vrijedno i nekoga tko će to prihvatiti i pritom donositi pristrane odluke. Bez obzira na to na koga netko izvana pokušava utjecati, možemo izgraditi kulturu koja će odbijati takve ponude, no ne možemo očekivati da će takav mehanizam uvijek djelovati. Potencijal tehnologije također se mora uzeti u obzir. Napredak naprednih alata za analitiku doista je izvanredan i ovdje možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za imovinu tvrtke. To će zauzvrat odvratiti pojedince od nedjela i povećati integritet poslovanja.