Riječ za koju se u raspravi o županijama i decentralizaciji treba uhvatiti zapravo je efikasnost, složili su se panelisti.

U prvom redu, županije bi trebale preuzeti dio posla državnih institucija što će uvelike ubrzati različite procese bez znatnog povećanja troškova, smatra Željko Kolar, župan Krapinsko – zagorske županije. „Treba krenuti od onih svakodnevnih problema, naročito kad govorimo o malom i srednjem poduzetništva. Uzmite pravosuđe, gruntovnice ili predstečajne procese koji traju deset godina – sve su to zastoji nastali zbog činjenice što se centralna vlast ne želi odreći dijela moći. Bitno bismo bili efikasniji da ne moramo svako toliko na sastanak i dogovor u Zagreb, jer time gubimo i vrijeme koje smo mogli uložiti u rješavanje lokalnih problema koje upravo mi najbolje poznajem“, kaže Kolar. Naglašava i da je samostalnost u donošenju odluka jedna je od najvećih prednosti koje bi decentralizacija donijela, a koja bi omogućila i saniranje crnog tržišta kada bi se državni inspektorati spustili na županijsku razinu.

Problem su i nekretnine u državnom vlasništvu na području županija koje bi se mogle iskoristiti u turističke ili ine svrhe, a do njih se ne može, smatra Darko Koren župan Koprivničko – križevačke županije. „Decentralizacija je odgovor i na ovaj problem jer institucije zadužene za upravljanje državnom imovinom ne mijenjaju efikasnost i produktivnost, već gotovo isključivo samo svoj naziv. Kada bi se nekretnine stavile u funkciju i aktivirale postale bi strašnim alatom uz pomoć kojeg bismo mogli upravljati gospodarskim tokovima. Tko nekretninama na prostoru Koprivničko – križevačke županije zna bolje upravljati od ljudi koji na tom istom području i žive?“, naglasio je Koren.

S obzirom da je decentralizacija u javnom diskursu zadobila određen populistički kontekst iz vida ispušta ono bitno, nastavio je Matija Posavec, župan Međimurske županije.  „Veći prosjek plaća, bolji uvjeti rada, razvoj poduzetništva i privlačenje investitora pozitivni su faktori koje decentralizacija u smislu ravnopravnije raspodjele državnog novca može generirati. Također, trebamo smanjiti i parafiskalne namete koji će povećati kupovnu moć i radnika i poslodavaca čime se pomaže stvaranje boljeg poduzetničkog okružja. Veća ovlast općina i županija dat će bolje rezultate, jer nisu isti uvjeti u Dubrovniku i Krapini i sami najbolje znamo kako razvijati gospodarstvo i poduzetništvo na vlastitom prostoru“, smatra župan. Europa ide naprijed, a mi ćemo istim putem ukoliko postanemo efikasniji i ako shvatimo da trebamo stajati na usluzi građanima i poduzetnicima, zaključio je Posavec.

Deset godina koje smo proveli u tranziciji, u sklopu kojih su se svi pomaci nabolje odgađali pod izlikom da sada za njih nije vrijeme, nisu donijele zapravo ništa dobro, dodao je Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice. „Odgađanju velikih reformi poput decentralizacije više nema mjesta. Do sada nam je najviše nedostajalo političke hrabrosti i većina se problema rješavala okolnim putem što je uvelike omelo brži i kvalitetniji gospodarski razvoj. Rezultati ove zemlje u proteklih 25 godina pokazuju da nismo baš dobri u donošenju odluka te da je pred nama još puno posla. Trebali bismo manje pričati, a više raditi na rješavanju problema. Za početak bi se trebala mijenjati centralna država jer će se te promjene automatski reflektirati i na ostatak zemlje. Divimo se Njemačkoj koju ekonomska kriza nije slomila, iako su se zbog reformi koje su do takva izdržljiva statusa gubili izbori – a nisam siguran da su naši političari za isti rezultat spremni podnijeti takvu žrtvu“, zaključio je Jakšić.

Svejedno, sjeverna hrvatska regija ipak bilježi vrlo malu nezaposlenost bez obzira što su županijski proračuni ovog dijela zemlje vrlo nezahvalni, upozorio je Predrag Štromar župan Varaždinske županije. „Većina novca, složit ćemo se, u ovim uvjetima ide u Dalmaciju i središnji dio Hrvatske. Rast Europske unije pomagao je našim krajevima jer su lokalni gospodarstvenici pronašli svoju nišu i proširili tržište, u čemu ih nije omela ni nepravedna proračunska raspodjela. Ali to je samo dokaz da su ljudi ovdje karakteristično kvalitetni, uporni i snalažljivi, ali ne i da sustav funkcionira“, kaže Štromar. Željko Jakopović, zamjenik župana Požeško – slavonske županije, požalio se na stanje u Slavoniji, u prvom redu visoka stopa nezaposlenosti, veliko iseljavanje mladih, stanje u poljoprivredi te brojne druge. „Imati ovoliko kvalitetne zemljišne, vodne i šumne resurse, a toliko malo iskorištene više je nego žalosno. Treba nam reorganizacija i definitivno bolji način upravljanja jer teško da ćemo se bez toga pomaknuti s mrtve točke“, složio se  Jakopović.

U četvrtak su u Koprivnici održane i edukacije kojima se poduzetnicima nastoji pomoći da dodatno izoštre vlastina znanja i vještine. Tako je poslovni ekspert Krešimir Delač, iz Simulusa u suradnji s PBZ-om, održao predavanje Gdje mi je nestao novac i kako ga opet stvoriti? Napomenuo je i da najviše opreza treba imati pri izboru kredita jer nisu svi jednako povoljni za svaku financijsku poteškoću te da banke redovito analiziraju poslovanje svojih klijenata. Banke pri tome gledaju ponašanje po računu i kreditu (bankarskom proizvodu), vanjske izvore poput blokada, HROK-a, FINA-e i financijske povijesti te informacije iz medija. Najvažnije poruke koje je prenio su  da banka može biti partner, da je financijsko planiranje ključno, da nije sramota u financijskom planu priznati minus te da neispravnim odabirom financijskog proizvoda poduzetnik štetu radi prvenstveno sebi.

Savjetnik za prodaju poslovnim korisnicima u Hrvatskom Telekomu Krešimir Jusup, okupljenim je poduzetnicima pojasnio kako nove tehnologije mogu olakšati svakodnevne poslovne izazove. Kao kvalificirani trener i specijalist za prodaju i efikasnost tijekom dugogodišnjeg rada u Hrvatskom Telekomu stekao je veliko iskustvo rada upravo sa poslovnim korisnicima i konstantno pomaže njihovoj edukaciji kako bi unaprijedili posao. Tako je i ovom prilikom u Koprivnici zainteresiranima približio prednosti i mogućnosti korištenja cloud usluga.