Priča s natječajem Ministarstva gospodarstva Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti malih i srednjih poduzetnika kroz informacijske i komunikacijske tehnologije, u javnosti poznatim kao "najbrži prst" okončana je svečanim uručenjem odluka o financiranju odabranih projekata.

Ministar gospodarstva Darko Horvat posjetio je uvodno da je u prvom, poništenom natječaju predviđen iznos programa bio 53 milijuna kuna, a u obnovljenom pozivu osigurana je alokacija od 200 milijuna kuna, koja je u cijelosti iskorištena, a uspjelo se u međuvremenu dodatno osigurati još 163 milijuna kuna, koja će ovih dana biti također raspodijeljena među projektima koji su zadovoljili uvjete. Na natječaj je, naime, pristiglo ukupno 1299 zahtjeva, od kojih je 1018 ocijenjeno zadovoljavajućim, a sredstva iz alokacije od 200 milijuna kuna raspodijeljena su između 391 poduzetničkog projekta. Preostali projekti koji su zadovoljili odluke o financiranju mogu uskoro očekivati.  

'Sjajna suradnja'
Zaslugu da se ova "priča uspješno završila" ministar gospodarstva pripisao je kolegi Marku Paviću, ministru regionalnog razvoja i fondova EU, koji je po njegovim riječima sjajno surađivao zadnjih tjedana. Među projektima koji su odabrani veliki je broj manjih i mikro tvrtki, a najveći iznos nepovratne potpore od jednog milijuna kuna dobile se tri tvrtke. Riječ je o zagrebačkoj tvrtki Balboa, iz grafičke i reklamne industrije, čiji je projekt integracije i unaprjeđenja poslovnih procesa putem IKT-a ukupno vrijedan 2,2 milijuna kuna.

Neznatno manje vrijedan je i projekt poboljšanja efikasnosti poslovanja kroz implementaciju IKT rješenja za koji je bespovratnu potporu dobila zagrebačka poliklinika Identalia, a ovim programom i treća zagrebačka nakladnička tvrtka Alfa realizirat će ukupno 1,9 milijuna kuna vrijedan projekt za poboljšanje svoje konkurentnosti. Gotovo milijun kuna (999 tisuća) iznosi i potpora koju je primila čakovečka Tvornica stočne hrane, a iako su najveći projekti s područja Zagreba, u svoju digitalizaciju ulažu i mali poduzetnici iz svih područja Hrvatske, kao i iz različitih sektora. Među najvrjednijim projektima koji su sudjelovali na svečanoj dodjeli odluke o financiranju bili su primjerice predstavnici tvrtki Hotel Borovik iz Tisnog, slavonskobrodskog Đuro Đaković Montaže, Feroplasta iz Buja, Zigante tartufa…

"Najveći interes hrvatskih poduzetnika, prema njihovu iskustvu u provedbi različitih programa, dolazi upravo iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, elektronike i elektrotehnike, automatizacije, robotike… Stoga mi je iznimno drago što ćemo ovom potporom našim poduzetnicima omogućiti snažniju primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije koja će im zasigurno osigurati jačanje tržišne pozicije te povećanje konkurentnost i učinkovitost poslovanja", istaknula je Marijana Oreb, članica uprave HAMAG-BICRO-a.

Tek simboličan interes
A da je okretanje u tom smjeru važno, ilustrirala je na konkretnim brojkama Janja Kulić iz tvrtke Kulić i Sperk revizije, koja se obratila uime poduzetnika čije će se projekte pratiti kroz ovaj program. Prema podacima iz sudskog registra, kaže Kulić, za ova sredstva moglo se kandidirati više od 107 tisuća poduzetnika, što znači da je iskazan zapravo simboličan interes. 

"Naša konkurencija iz EU bolje povlači novac iz europskih fondova, a nije svejedno ni koliko se uspijeva poduzeti iskorake u području digitalizacije. Ona je izuzetno važan i potentan alat za povećanje konkurentnosti. Preporučujem da digitalizacija bude otvorena tema na dnevnom redu svih i da se iznova sagledava sve mogućnosti da se njome obuhvati sve više poduzetnika", istaknula je Kulić, dometnuvši i da bi se došlo do iznosa od 20 milijardi kuna da se polovica od spomenutog broja poduzetnika u Hrvatskoj digitalizira.

Dani otvorenih vrata

Odsad mjesečni susreti
U Ministarstvu gospodarstva jučer su održani Dani otvorenih vrata europskog tržišta za poduzetnike. Nastavak je to aktivnosti započetih prije dvije godine, pod nazivom "Sve na jednom mjestu", kada je u više gradova informiralo građane i poduzetnike o mogućnostima i alatima koje nudi Centar unutarnjeg tržišta. U Ministarstvu kažu da će se ovakva prilika za razgovore i informiranje poduzetnika o slobodi pružanja usluga i kretanja roba na unutarnjem tržištu pružati mjesečno.