Obalni ophodni brodovi za čiju je izradu idejnih rješenja Brodarskom institutu naručio MORH, a s kojima je jučer prema najavama trebao biti upoznat i predsjednik te vrhovni zapovjednik OSRH Stjepan Mesić trebali bi se graditi u brodogradilištu Kraljevica. Tijekom procesa narudžbe i izrade idejnih projekata Kraljevicu su o pitanju suradnje i ispitivanja mogućnosti škvera da odgovori na takav posao kontaktirali stručnjaci Brodarskog instituta, ali i predstavnici resornih ministarstava za čije potrebe se brodovi grade i čiji bi ih djelatnici koristili.

Detalji programa
Ove je informacije Poslovnom dnevniku potvrdio voditelj odjela prodaje brodogradilišta Kraljevica Siniša Ostojić. Ističe da je Kraljevica prije kontaktirana glede gradnje flote za ZERP, no konkretniji datumi, kako početka gradnje tako i isporuke, i drugi detalji o programima znat će samo čelništvo brodogradilišta tek kada bude donesena odluka “na vrhu” o realizaciji. Dosadašnji su kontakti većinom bili na načelnoj razini s obzirom na fazu u kojoj projekt jest – početnu. U kombinaciji za gradnju obalnih ophodnih brodova dva su tipa brodova – duljine do 35 metara i brodovi duljine 78 metara, oba modularnog tipa, te bi se na njih ugrađivala oprema i ostalo ovisno o preciznoj svrsi kojoj bi služili. Prema ideji gradilo bi se 8 do 9 brodova u seriji duljine od 35 metara te još 4 broda duljine 78 metara. Ovisno o potrebama države, ali i konkretnim projektima može se govoriti o stvarnim rokovima za isporuku nove flote iz škvera. U ovom trenutku moguće su samo prilično grube računice, ali zbog aktualne prijetnje ekokatastrofe u Jadranu i interesa javnosti takve su kalkulacije nužne: pretpostavka je da bi za gradnju prvog većeg broda iz serije do 78 metara trebalo oko dvije godine. Rok za gradnju preostala tri iz serije drastičnije bi se skratio, moguće da bi svaki bio građen u roku šest mjeseci. Vrijeme potrebno za gradnju prvog iz serije 8 do 9 brodova duljine 35 metara je kraće i gradio bi se prije, prototipni iz serije do 78 metara, dok bi se ostatak u seriji kraćih brodova opet gradio brže jer uvijek je prototipni brod taj koji traži drastično više vremena za gradnju i test. Hoće li Kraljevica graditi svih 13 obalnih ophodnih brodova, ovisit će o prioritetima države za rokovima isporuke. Što se samog škvera tiče, Kraljevica je po svojim kapacitetima, znanju, ali prije svega po iskustvu spremna za gradnju vojnih brodova. Ima mogućnosti, objašnjava Ostojić, i za zadovoljenje domaćih potreba, ali i inozemnih, a što se opredjeljenja samog škvera u poslovanju tiče, Kraljevica je bila i bit će zainteresirana za gradnju vojnih brodova.

Vojna flota
Dobra preporuka škvera svakako je podatak da je gotovo 95 posto vojne flote bivše Jugoslavije sagrađeno upravo ondje. Nekoliko su brodova tada za potrebe vojske sagradili i u BSP Split, no taj je škver u bivšoj državi bio više orijentiran na gradnju podmornica. Kraljevica je praktički po relevantnim kriterijima brodogradilište broj 1 za gradnju plovila iz vojnih programa u Hrvatskoj. Ishod gradnje flote ovisi o mnogo faktora, od izvjesnosti ulaska u članstvo Hrvatske u NATO pa sve do odobrenja planova restrukturiranja škvera koji se ocjenjuju istovremeno i u Bruxellesu i u Zagrebu. Unatoč nedvojbenom višedesetljetnom iskustvu u gradnji brodova za potrebe vojske te znanju radnika škvera ipak je u proteklih dvadesetak godina tehnologija u škveru zastrajela. Zato je sada potrebno uložiti oko 30 milijuna eura u tehnologiju, a ulaganje ovisi upravo o tome hoće li ili ne plan restrukturiranja dobiti prolaznu ocjenu u Bruxellesu. I dalje traju razgovori s francuskim konzorcijem DCN o potencijalnoj suradnji za gradnju vojnih brodova. Kraljevica je pregovore s DCN-om otpočela prije godinu dana, no sami detalji su zbog prirode posla tajni.