Nakon Tiska koji je u svibnju ove godine objavio da nudi uslugu dostave paketa, a već u lipnju krenuo je i u otkup starog papira, ovaj tjedan iz Agrokora je puštena još jedna (ne)očekivana vijest. Na glavnoj skupštini dioničara Konzuma, lidera u nacionalnoj maloprodaji, odlučeno je da tvrtka širi djelatnost i na – poštanske usluge.

Prema odluci većinskog vlasnika, koncerna Agrokor, koji u paketu s tvrtkom kćeri Jamnica drži 92,59 posto udjela u Konzumu naš najveći trgovac bavit će se i pružanjem univerzalnih poštanskih usluga u unutarnjem i međunarodnom prometu, pružanjem ostalih poštanskih usluga te kurirskom djelatnošću. Konzum i Tisak, prema javno dostupnim podacima, zajedno imaju 1964 prodajne lokacije i prošle su godine ostvarili 16,8 milijardi kuna prihoda.

Što nekoga s takvom tržišnom snagom motivira da se ubacuje u potpuno novi, nepoznat poslovni segment? U sektor koji je od siječnja ove godine formalno liberaliziran po kriterijima Europske unije, no u kojem se proteklih godina već natiskalo dosta zainteresiranih igrača. Otvara li Agrokor s ovim potezom i nove dvojbe o previsokoj koncentraciji na lokalnom prostoru i hoće li možda potaknuti nelojalnu utakmicu među konkurentima u koju će se uplesti i tržišni regulator?

Unatoč izravnom upitu što je bio motiv da Konzum uvrsti poštanske usluge u svoju ponudu te na koliko će lokacija biti moguće koristiti ovaj novi proizvod iz Agrokora uzvraćaju da je Konzum “registirajući se i proširujući djelatnost stvorio uvjete za evenutalno pružanje novih usluga u budućnosti.” U nastavku odgovora ističu da su poštanske usluge zapravo “in” ponuda Tiska koja je za sada dostupna na 1039 prodajnih mjesta, no plan je širiti je i na ostatak mreže. Novost u usluzi je, navode dalje, mogućnost slanja dokumenata u kuverti po najpovoljnijoj cijeni na tržištu dok na internetskoj stranici Tiska stoji najava da – “zbog velikog zadovoljstva korisnika Tisak paket usluge promotivna cijena od 10 kuna po paketu ostaje do kraja godine, a u cijenu je uključena i ambalažna kutija.”

Za samo 10 kuna dobiti kutiju za paket volumena 15,55 litara i podmiriti trošak dostave? Nije li to damping cijena? U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja kažu – za sada ništa nije sporno. Štoviše, Hrvatska pošta i dalje ima vladajući udjel na tržištu te stoga ona mora paziti na cjenik proizvoda koje namjerava ponuditi. Pošta, dakle, ne smije izlaziti s “predatorskim” cijenama dok se tvrtke koje tek uvode poštanske usluge mogu doslovce poigravati s cjenicima. 

Iz Hrvatske pošte pak rezignirano podsjećaju da je zakonodavac godinama dopuštao apsurde na tržištu poštanskih usluga, nezabilježene ni u jednoj članici Europske unije. Zbog toga su, iznose, unatrag šest godina izgubili najmanje 800 milijuna kuna pa su znatno prije uvođenja liberalizacije pali na tek 66 posto udjela iako su po zakonskom okviru trebali zadržati svih 100 posto. Švedska pošta, navode, nakon gotovo 20 godina liberaliziranog tržišta i danas drži 89 posto. U zemljama poput Slovenije, Austrije i Portugala nacionalni poštanski operatori dvije godine nakon liberalizacije prisvajaju između 97 i 99 posto udjela. U Poljskoj je tržište liberalizirano čak devet godina nakon njihovog ulaska u EU, dakle, jedino u Hrvatskoj je neformalna liberalizacija tolerirana godinama prije formalne, a sama liberalizacija nastupila je prvog siječnja 2013., čak pola godine prije ulaska Hrvatske u EU, stoji u odgovorsu iz Hrvatske pošte.

Dražen Breglec, član Uprave CityEX-a nije iznenađen Konzumovim potezom i ne vjeruje da će novi poštanski operator uskoro krenuti agresivnije u osvajanje tržišta. “Sama registracija usluga ne znači da će određena tvrtka i krenuti s pružanjem usluge. Prema podacima HAKOM-a, osim Hrvatske pošte koja je po zakonu obavezna pružati univerzalnu poštansku uslugu, za pružanje zamjenskih poštanskih usluga u Hrvatskoj je ovlašteno 10 poduzeća, dok je za ostale poštanske usluge prijavljeno čak 24 poduzeća”, iznosi Breglec i dodaje da na tržištu efektivno djeluju svega 3 do 4 poduzeća.

“Zbog cijena koje su prisutne i radi nužnih velikih ulaganja te upitne profitabilnosti doći će do konsolidacije tržišta, a ne do povećanja broja pružatelja poštanskih usluga,” smatra Breglec. I u europskoj praksi, navodi dalje, trgovci u maloprodaji često se pojavljuju kao nositelji franšiznih prava za određene poštanske usluge i u tom modelu se postiže korist i za trgovca u maloprodaji i za davatelja poštanskih usluga, a korist u vidu veće dostupnosti poštanske usluge imaju i sami korisnici. U pojedinim slučajevima spomenuti model, najavljuje, primjenjivat će i CityEX.

Usluge kojima se ne bave

Konzumova ‘registracijska’ lista sadrži niz djelatnosti za kojima će ovaj trgovac vjerojatno posegnuti. Među njima su iznajmljivanje automobila, dorada i bojenje krzna, prerada drva i proizvoda od drva, umnožavanje snimljenih zapisa, proizvodnja, promet i korištenje opasnih kemikalija, proizvodnja TV prijemnika, mjenjački poslovi, proizvodnja naftnih derivata…