Svi ponekad zabrljamo. U utorak 22. rujna 2015. red je bio na Hrvatskom telekomu. No, daleko važnije stvar je jesmo li iz toga štogod naučili, jer "Dan pada Hrvatskog telekoma" za domovinu je imao isti učinak kao i nuklearna katastrofa.

Nije radio broj 112, Porezna uprava, fiskalne blagajne, bankomati, Hrvatska pošta, ljekarne i HZZO, taksi službe, a nisu radile ni sve one tvrtke koje su svoje Office, ERP-ove i CRM-ove postavile u cloud. Gotovo 70 posto građana Hrvatske nije moglo telefonirati, surfati ni gledati televiziju. Nije bio dostupan Facebook, Gmail, Twitter, Youtube, web trgovine… Srećom po dioničare HT-a dobar dio dana nije radila ni Zagrebačka burza. "Dan pada Hrvatskog telekoma" tako je početak jedne nove ere u Hrvatskoj: ere clouda.

Opasnost u oblacima
Brojne informatičke tvrtke već godinama u Hrvatskoj pokušavaju prodati cloud (računarstvo u oblacima). Telekomi se pitaju gdje u njemu mogu naći zaradu, poduzetnici i građani se pitaju koliko je cloud siguran, a sad smo saznali odgovore na sva ta pitanja. Na "Dan pada Hrvatskog telekoma" tako smo saznali da cloud ne radi bez infrastrukture. Zorno su to osjetili taksisti, koji su se u moru dualSIM mobitela pouzdali na mobilne usluge samo jednog operatera.

No, jednako tako to je osjetila i Hrvatska pošta, koja iako je imala redundantan telekomunikacijski link nije provjerila da li taj dodatan link u pozadini koristi infrastrukturu HT-a. Najveći operater u Hrvatskoj u utorak je tako dao novu vrijednost Vipnetu, Tele2, Metronetu, H1 telekomu, te Odašiljačima i vezama. HT je nehotice pokazao da ako želite suvremeno poslovati i živjeti, znači ako želite imati cloud, morate imati spremnu i redundantnu telekomunikacijsku vezu. U vrijeme kad operateri traže načina kako povećati svoj prihod i steći nove korisnike telekomima bi bio čisti promašaj ne iskoristiti tu spoznaju i građanima i tvrtkama.

Druga je spoznaja još važnija. U državi koja živi od turizma možemo biti sretni što se "Dan pada Hrvatskog telekoma" omakao izvan sezone. Teško je i zamisliti kaos koji bi nastao da su 1. kolovoza prestali raditi bankomati, da restorani i trgovine po obali nisu mogli izdavati račune, a da tisuće turista u svojim automobilima stoji zatočeno na izlazima s autoputova, jer je financijska infrastruktura – bankomati i fiskalne blagajne – prestala funkcionirati.

Nove infrastrukture
Osim telekomunikacijskih mreža, sada je vidljivo da su za svakodnevan život kritične i neke druge infrastrukture, koje očigledno nisu kvalitetno regulirane. Kako je inače moguće da ne rade fiskalne blagajne, kartičarski sustavi, bankomati, pa čak kako je moguće da ne rade ni sustavi za izdavanje lijekova u ljekarnama? Još je više porazno da država nema jasnu viziju kako osigurati nesmetan rad tih infrastruktura, koje su u eri clouda, odnosno e-poslovanja, postale jednako kritične kao i vodovod, kanalizacija i opskrba električnom energijom i hranom.

Ništa od toga ne bi smjelo ovisiti o djelovanju samo jedne privatne tvrtke ma koja ona bila. Država je u tom smislu potpuno zakazala, jer se pokazalo da banke očigledno ne moraju imati redundantne veze za bankomate, ljekarne za izdavanje lijekova, a trgovci za izdavanje fiskalnih računa. Problem je još širi, jer što će se dogoditi kada glomazni IT sustavi najvećih kompanija u Hrvatskoj, posebno telekomunikacijskih i financijskih, pređu u cloud. HT-ova priča sa TeraStreamom znači da će mu cijela telekom mreža biti dva-tri data centra i hrpa optičkih kablova.

I dobro je dok će jedan od tih data centara biti u Hrvatskoj, a što ukoliko sva tri odu izvan države, jer je to jeftinije? Banke, zbog stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta u EU, već aktivno pokušavaju svoje IT sustave smjestiti u data centrima gdje su im matice, odnosno izvan Hrvatske. Padne li neki operater ili data centar, to će značiti da će očigledno pasti i banka koja se na njega vezala, odnosno da u Hrvatskoj padaju njeni bankomati, kartično poslovanje i druge usluge. Uz takav pristup, držmo fige da turizam ne trpi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Povezivanje s OTC-om
Konačno, broj 112 trebao bi raditi uvijek i ne ovisiti o jednom operateru. Ako se država mogla pobrinuti da zakonom obveže sve operatere da se o svom trošku spoje na "špijunsku" centralu OTC, onda bi ih mogla tako obvezati i kad je riječ o broj 112. Postoji i elegantnije rješenje. Zašto se broj 112 ne spoji na OTC kad su već svi operateri ionako spojeni na njega?! Kad već obavještajci ne ovise o padu HT-a, neka ne ovise ni naši životi.