Slovenija je lani, po prvi put nakon 27 godina, zabilježila početak masovnog povratka svojih stručnjaka u domovinu. Dotad su im mladi bježali iz zemlje kao što još uvijek bježe nama, a sad Slovenci bilježe obrnut trend.  Razlog je taj što je Slovenija unazad nekoliko godina prigrlila IT kao vertikalnu industriju, proglasila se mekom za blockchain, omogućila provedbu Initial Coin Offeringa (ICO), podržala crowdfunding, uložila u R&D, uložila u VC fondove i dala jasnu i nedvosmislenu političku podršku razvoju svojih startupa.

Proglasila nacionalni blockchain program i promovirala ga u Davosu. Hrvatska po tom pitanju nije napravila ništa. Vlada je najavila da će ove godine tek raditi strategiji digitalizacije gospodarstva. Za to vrijeme masovno iseljavanje mladih Hrvata se nastavlja, a s druge strane, lani smo postali europski rekorderi po porastu useljavanja – i to iz BiH i Srbije. Ne čudi stoga što je hrvatska IT zajednica ovog tjedna pobjesnila nakon što je saznala da je Vlada odbila potpisati dvije ključne gospodarske inicijative Europske komisije.

Dva promašaja
Koliko je ovoga puta Vlada pretjerala u svom nemaru za budućnost hrvatskog gospodarstva možda najbolje ukazuje činjenica da se u IT zajednici nisu birale riječi kritike.  Tako je savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za digitalnu transformaciju i STEM Nenad Bakić na Facebooku i LinkedInu objavio da je činjenica da nismo potpisali Komisijinu inicijativu o europskom partnerstvu u području umjetne inteligencije – jadna! Predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) Vlaho Hrdalo izjavio je pak da je neugodno iznenađen činjenicom da Vlada nije potpisala ni Komisijino paneuropsko partnerstvo u blockchainu.  Štoviše, Pierre Marro iz EK kazao je domaćim blockchain igračima kako su se trudili da i Hrvatska bude među potpisnicima, ali da su dobili službeni odgovor da "Hrvatska nije spremna za taj sporazum".

Uglavnom, ni Monty Payton ne bi duhovitije upravljao hrvatskim gospodarstvom! Naša država, dakle, ovaj tjedan nije podržala ni razvoj gospodarstva i društva temeljen na umjetnoj inteligenciji kao ni razvoj gospodarstva i društva temeljenog na blockchainu. A koja nam je onda gospodarska strategija? Izgleda da se temelji na Agrokoru. Jer to je za našu Vladu ovog tjedna bio najveći gospodarski uspjeh! Usporedbe radi, Slovenija, koja je snažno podržala razvoj temeljen na blockchainu posljednjih je godina omogućila razvoj tvrtki koje svoje poslovanje temelje na blockchainu, a njihova je tržišna vrijednost danas veća od Agrokora. 

Te tvrtke vrijede preko 3,5 milijardi eura i zapošljavaju više od 13.000 građana Slovenije. To je nedavno u Zagrebu izjavio državni tajnik pri kabinetu premijera Slovenije Tadej Slapnik. I podsjetimo, mladi im se zato vraćaju!  U međuvremenu Agrokor je u Hrvatskoj izgubio na vrijednosti, dio zaposlenika ga je napustio, a neki novi revolucionarni proizvod ili uslugu, koji bi koncernu omogućili rast i širenje, nije lansirao. Toliko o sjajnoj gospodarskoj budućnosti! Puko kopnjenje. Odlučili smo okrenuti leđa umjetnoj inteligenciji i blockchainu, jednako kao što su to napravile  Rumunjska, Grčka i Cipar, valjda primjeri gospodarske providnosti.

Iznenađujući razlog
Teško je povjerovati da bi bilo tko pa tako i Vlada bio do te mjere zlonamjeran da ne želi poduprijeti suštinske tehnologije za budući gospodarski razvoj ne samo Hrvatske već cijele Unije. Rimac Automobili, Dok-Ing i Gideon Brothers samo su neki od hrvatskih prvaka u razvoju rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. U blockchainu tu su DA Power Play, Cryptotask i Forebit. I ne, saznali smo da u Vladi nisu bili zlonamjerni. Umjesto toga, doznali smo da samo nisu prepoznali važnost ovih sporazuma. Ako to nije bolje od Monty Pythona, a što je?