Iako istraživanje o percepciji rodne zastupljenosti, koje je provedeno u 57 hrvatskih tvrtki, pokazuje da se rodna uravnoteženost na upravljačkim funkcijama smatra korisnom, ispitanici misle da na visokim upravljačkim funkcijama ima svega 20 posto žena, upozorila je u utorak pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Istraživanje provedeno u okviru EU-ova projekta "Uklanjanje staklenog labirinta – jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj" pokazuje da je više od 90 posto ispitanika upoznato s pojmom rodne uravnoteženosti, a 70 posto ih smatra da tvrtke moraju aktivno sudjelovati u uklanjanju podzastupljenosti žena.

Podaci o percepciji poslodavaca o koristima rodno uravnoteženog ekonomskog odlučivanja nisu tako loši, pa se postavlja pitanje odakle tolika podzastupljenost žena na upravljačkim funkcijama, rekla je Ljubičić.

Na to pitanje najčešće slijede stereotipni odgovori – još uvijek smo konzervativno društvo, žene su manje hrabre, u karijeri pauziraju zbog majčinstva, odnosno imaju "dva radna vremena", nedostaje im vremena za druženje i lobiranje, društvo im ne pruža dovoljnu podršku u vezi radnog vremena jaslica, vrtića, škola…

Ljubičić je naglasila da društvo ne može biti prosperitetno bez zajedničkog sudjelovanja muškaraca i žena u ekonomskom odlučivanju.

Ispitivanje pokazuje da dvije trećine žena podzastupljenost na upravljačkim funkcijama prepoznaje kao društveni problem, dok 45 posto svih ispitanika, dakle i muškaraca, smatra da je to djelomično društveni problem.

Da u Hrvatskoj postoji dovoljan broj kvalificiranih žena za upravljačke funkcije misli njih 84 posto. Najboljom mjerom za uklanjanje "staklenog labirinta", odnosno prepreka s kojima se susreću obrazovane žene, ocijenjen je program sustavnog osposobljavanja za upravljačke funkcije.

Oko 70 posto ispitanih drži da poduzeća trebaju aktivno sudjelovati u uklanjanju rodne podzastupljenosti dok ih istodobno 57 posto misli da se to ne provodi.

O slovenskim iskustvima u uklanjanju "staklenog labirinta", odnosno postizanju jednakosti u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja, govorila je Sonja Šmuc, izvršna direktorica tamošnje udruge menadžera koja se tim problemom bavi već 26 godina.

U zadnjih pet godina aktivnosti na lomljenju tog "staklenog labirinta" su vrlo intenzivirane, što je polučilo rezultate. No, za postizanje rodne uravnoteženosti mora se još puno raditi u čitavom društvu, a žene se trebaju aktivnije i hrabrije zauzeti za sebe, naglasila je Šmuc.

U panel diskusiji su predstavnici Zagrebačke banke, Tifona, Metroa Cash&Carry i dm-a ocijenili da je po rezultatima istraživanja stanje u Hrvatskoj čak i bolje negoli u razvijenim zemljama EU-a.

Te tvrtke su u vlasništvu stranaca, no za razliku od njihovih domicilnih zemalja u Hrvatskoj na rukovodećim položajima ima više žena. Svi diskutanti su istaknuli da se u njihovim tvrtkama vodi računa o rodnoj uravnoteženosti.