Početkom mjeseca na snagu je stupila regulativa koja nalaže obvezu odvajanja otpada, a gradovi i općine imaju dodatnih tri mjeseca za prilagodbu svojih komunalnih poduzeća novonastaloj situaciji. I dok neke jedinice lokalne samouprave (JLS) već u praksi primjenjuju odvajanje otpada, u većini je ono tek u planu.
Nedovoljni kapaciteti
Najveći problem će biti u velikim gradovima, prije svega Zagrebu, gdje će to biti svojevrsni logistički pothvat. Zbog toga je za ponedjeljak sazvana i tematska sjednica zagrebačke Gradske skupštine gdje će se odlučiti o modelu i dinamici odvajanja otpada. Iz Udruge gradova, kojoj je na čelu zaprešićki gradonačelnik Željko Turk, ističu da će ulaganja u infrastrukturu, ako ih gradovi i komunalna društva provode svojim sredstvima, svakako dovesti do porasta cijene za krajnje korisnike.
"Zbog toga, kao i zbog nedovoljnog fiskalnog kapaciteta pojedinih JLS, neophodno je što više koristiti sredstva EU fondova. Ono što se dobije bespovratno neće opteretiti građane kroz cijenu. Od države očekujemo da pomogne u pojednostavljenju i ubrzanju procedura neophodnih za pripremu projekata za EU sufinanciranje, jer složene i dugotrajne procedure onemogućuju brzu reakciju JLS, gradnju infrastrukture i implementaciju novog sustava. Potrebni su i razumijevanje i podrška pravosuđa u sankcioniranju prekršitelja komunalnog reda. Županije bi se također trebale uključiti i surađivati s JLS tako da ubrzavaju i pojednostavljuju svoj dio posla – prostorno planiranje s kojim moraju biti usuglašeni gradski planovi, suglasnost na plan gospodarenja otpadom JLS…", kažu u Udruzi gradova.
Smatraju da su tri mjeseca prijelaznog razdoblja prekratak rok i da je nerealno očekivati kompletnu implementaciju Uredbe o gospodarenju otpadom, makar su brojni gradova počeli na tome raditi još u svibnju. Ističu da je racionalno prema građanima lokalno graditi sustav zasnovan na primarnoj selekciji, dodatnom sortiranju ovako prikupljenog otpada, kompostiranju biootpada, te odvozu što je moguće manje ostatnog otpada na skupi centar na obradu.
Samo dva centra zasad
Hrvatska je preuzela obvezu odvojenog prikupljanja 50% komunalnog otpada do 2020., kao i obvezu gradnje velikih centara koji će obrađivati ostatak otpada. Izgrađena su samo dva takva centra od kojih se jedan, Piškornica, ovih dana našao u žiži javnosti zbog direktora koji je sam sebi isplaćivao milijunski bonus.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A pro smeća.
Ako rade centar za obradu otpada onda građani ne trebaju odvajati otpad.
Ako građani odvajaju otpad onda trebaju plaćati manje:
1. Jer sami odvajaju otpad
2. Jer ima manje otpada za odvesti
3. Jer je otpad vrijedna sirovina koja košta, i ne vidim razloga da je netko dobije besplatno.
Znači zbog svega toga sakupljanje smeća treba smanjiti za 50 %.
To kaj nisu napravili postrojenja za obradu odvojenog otpada ponovno u sirovinu je druga stvar.
Pročistač otpadnih voda doveo nas je do cijene kubika koja je usporediva s onom u Dubaiju.
Sortiranje otpada će nas koštati kao da smo zaposlili po jednog radnika na sortiranju u svakom domaćinstvu. Naravno, sve će odradito bakice i dedeki i mi lajbeki. A sirovinu će, lijepo sortiranu, dobiti kumovi.
Je li ikad išta napravljeno za nas u čije ime se donose zakoni? Ima li nade da ikad išta postane jeftinije i jednostavnije?
Zato Bandić svake godine za Božić da pokupi darove.
A što je s penalima jer ne rješava mulj?
7milja eura godišnje na pročišćavaću koji radi s 20% kapaciteta.
Jer se tko zapitao zašto je projektiran s kapacitetom kaj je 50% veći nek nam treba?
Hahaha koj sprdnja! Namjerno otezanje sa nečime kaj je bilo normalno i prije 20 godina da bi se uhljebi mogli zabavljati, a ekipa maznut lovu……
Pročistač otpadnih voda doveo nas je do cijene kubika koja je usporediva s onom u Dubaiju.
Sortiranje otpada će nas koštati kao da smo zaposlili po jednog radnika na sortiranju u svakom domaćinstvu. Naravno, sve će odradito bakice i dedeki i mi lajbeki. A sirovinu će, lijepo sortiranu, dobiti kumovi.
Je li ikad išta napravljeno za nas u čije ime se donose zakoni? Ima li nade da ikad išta postane jeftinije i jednostavnije?
Uključite se u raspravu